Najveća opasnost vještačke inteligencije nije u tome što mašina postaje pametnija, već u tome što čovjek može prestati da koristi sopstveni um
AI Fokus / Nataša Goleš
Kada se pojavila svaka velika tehnološka promjena, čovjek je prvo osjetio strah. Tako je bilo kada su mašine ušle u fabrike, kada su računari zamijenili pisaće mašine, kada je internet promijenio način na koji komuniciramo i živimo.
Danas je na sceni nova revolucija – vještačka inteligencija.
Ali možda najveće pitanje nije da li će AI jednog dana biti pametniji od čovjeka. Pravo pitanje je mnogo jednostavnije i mnogo ozbiljnije: da li ćemo mi postati manje sposobni da mislimo jer će mašina misliti umjesto nas?
AI može napisati tekst, analizirati podatke, pomoći ljekaru da brže pronađe određene obrasce, pomoći učeniku da razumije gradivo ili kompaniji da donese poslovnu odluku. Njegova snaga je ogromna, ali njegova najveća vrijednost i dalje zavisi od čovjeka koji ga koristi.
Problem nastaje onda kada pomoć postane zamjena.
Ako prestanemo da provjeravamo informacije zato što ih je „dao algoritam“, ako prestanemo da učimo zato što će odgovor uvijek biti dostupan jednim klikom, ako prestanemo da istražujemo zato što će neko drugi analizirati umjesto nas – tada ne gubimo samo vještine. Gubimo dio onoga što nas čini ljudima.
Najopasnija riječ budućnosti biće: „neka AI odluči“
Društvo koje nekritički prihvati tehnologiju moglo bi napraviti grešku koju je teško ispraviti. Vještačka inteligencija nema iskustvo, emociju, moralnu odgovornost ni životnu priču.
Ona može obraditi milione podataka, ali ne zna šta znači biti čovjek.
Može predložiti rješenje, ali ne može osjećati posljedice te odluke. Može prepoznati obrazac, ali ne može razumjeti nečiju sudbinu.
Zato će najveći izazov budućnosti biti pronaći ravnotežu, koristiti AI kao snažan alat, ali ne dozvoliti da on postane zamjena za ljudsku procjenu.
Hoće li nova generacija znati da misli bez pomoći?
Ovo pitanje posebno se odnosi na mlade.
Ako dijete od najranijih godina dobija gotove odgovore, postoji opasnost da izgubi najvažniju sposobnost obrazovanja, sposobnost postavljanja pitanja.
Znanje se nekada gradilo kroz pokušaje, greške, čitanje, razgovor i razmišljanje. Danas postoji mogućnost da do odgovora dođemo odmah.
Ali brz odgovor nije uvijek isto što i razumijevanje.
Čovjek nije napredovao zato što je uvijek imao rješenje. Napredovao je zato što je znao da postavi pravo pitanje.
AI će promijeniti svijet, ali čovjek mora ostati njegov gospodar
Nema sumnje da će vještačka inteligencija obilježiti naredne decenije. Promijeniće način rada, obrazovanja, medicine, medija i svakodnevnog života.
Ali tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša. Vrijednost joj daje način na koji je čovjek koristi.
Ako AI koristimo da budemo efikasniji, kreativniji i odgovorniji – biće jedan od najvećih izuma modernog doba.
Ako ga koristimo kao izgovor da prestanemo da učimo, razmišljamo i preuzimamo odgovornost – onda problem neće biti u mašini.
Problem će biti u čovjeku. Jer najveća opasnost vještačke inteligencije nije da ona postane slična čovjeku. Najveća opasnost je da čovjek, zbog nje, zaboravi kako da bude čovjek.
ETOportal
