Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti i elektrolita u organizmu, uklanjanju otpadnih materija iz krvi i stvaranju mokraće. Kada njihova funkcija počne da slabi, promjene u početku često nijesu lako uočljive.
Kod hronične bolesti bubrega mnogi ljudi dugo nemaju jasne simptome. Zbog toga se stanje često otkrije tek laboratorijskim analizama krvi i urina. Ipak, kako bolest napreduje, mogu se pojaviti određeni znaci koje ne treba zanemarivati.
-Promjene u mokrenju
Promjena učestalosti mokrenja jedan je od simptoma koji može pratiti poremećaj funkcije bubrega.
Pažnju treba obratiti na neuobičajeno često ili rijetko mokrenje, naročito ako promjena traje ili se javlja zajedno sa drugim tegobama. Pojava krvi u mokraći takođe zahtijeva medicinsku procjenu.
Mokraća može postati pjenasta kada sadrži povećanu količinu proteina. Međutim, pjena u mokraći nije sama po sebi dokaz bolesti bubrega i može imati i druge uzroke. Prisustvo albumina u mokraći, odnosno albuminurija, jedan je od važnih pokazatelja oštećenja bubrega.
-Oticanje nogu, članaka ili lica
Kada bubrezi ne mogu dovoljno efikasno da uklone višak natrijuma i tečnosti, može doći do njihovog zadržavanja u organizmu.
Posljedica može biti otok stopala, članaka i potkoljenica, a kod nekih osoba i šaka ili lica. Otok oko očiju može biti posebno primjetan ujutro.
Ipak, oticanje nije specifično samo za bubrežne bolesti. Može se javiti i kod bolesti srca, nekih bolesti jetre, venske insuficijencije, kao posljedica određenih ljekova ili nakon dugotrajnog sjedenja. Zato uzrok treba utvrditi pregledom.
-Izražen i dugotrajan umor
Uporan umor ne treba automatski pripisivati stresu ili nedostatku sna.
Kod uznapredovale hronične bolesti bubrega može doći do anemije. Oštećeni bubrezi mogu proizvoditi manje eritropoetina (EPO), hormona koji učestvuje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Anemija može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i manjku energije.
Međutim, umor je veoma nespecifičan simptom i može imati veliki broj drugih uzroka.
-Mučnina, povraćanje i gubitak apetita
Mučnina i povraćanje mnogo češće imaju druge uzroke, poput infekcija ili bolesti sistema za varenje.
Ipak, kod uznapredovale bubrežne bolesti otpadne materije mogu da se nakupljaju u krvi, što može biti praćeno mučninom, povraćanjem, slabijim apetitom i gubitkom tjelesne mase.
-Suva koža i izražen svrbež
Uporan svrbež i izrazito suva koža mogu se pojaviti kod uznapredovale hronične bolesti bubrega.
Svrbež, međutim, ima brojne moguće uzroke, od dermatoloških bolesti do alergija i drugih sistemskih poremećaja. Zbog toga sam svrbež nije dovoljan za postavljanje dijagnoze.
-Grčevi i mišićna slabost
Poremećena funkcija bubrega može uticati na ravnotežu minerala i elektrolita u organizmu. Kod uznapredovale bolesti mogu se javiti mišićni grčevi, slabost ili drugi neuobičajeni osjećaji u mišićima.
Učestale ili izražene grčeve ne treba automatski pripisivati samo „nedostatku magnezijuma“, naročito ako su praćeni oticanjem, promjenama u mokrenju, mučninom ili izraženim umorom.
-Promjene ukusa i neprijatan zadah
Kod ozbiljno smanjene funkcije bubrega u krvi se mogu nakupljati otpadne materije. To može biti praćeno promjenama ukusa, neprijatnim ili metalnim ukusom u ustima i specifičnim neprijatnim zadahom.
Ovakve promjene se uglavnom opisuju kod uznapredovale bolesti, a ne kao pouzdan rani znak oštećenja bubrega.
Jedna od najvažnijih činjenica o hroničnoj bolesti bubrega jeste da u ranim fazama često nema simptoma. Zbog toga osoba može imati oštećenu funkciju bubrega, a da se osjeća potpuno zdravo.
Dva ključna pokazatelja koja se koriste u procjeni hronične bolesti bubrega jesu procijenjena brzina glomerularne filtracije (eGFR), koja se određuje na osnovu krvnog testa, i albumin u mokraći, najčešće kroz odnos albumina i kreatinina u urinu (UACR).
Kod osoba sa povećanim rizikom, posebno onih koje imaju dijabetes, povišen krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti ili porodičnu istoriju bubrežne bolesti, redovna kontrola funkcije bubrega je posebno značajna.
Ako primijetite trajne ili neuobičajene promjene u mokrenju, krv u mokraći, neobjašnjive otoke, izražen i dugotrajan umor, upornu mučninu ili druge simptome koji se pogoršavaju, potrebno je razgovarati sa ljekarom.
Dobra vijest je da se funkcija bubrega može procijeniti jednostavnim laboratorijskim testovima. Krvna analiza kreatinina koristi se za procjenu eGFR-a, dok analiza urina može pokazati prisustvo albumina i drugih znakova oštećenja bubrega.
Napomena: Simptomi navedeni u tekstu nijesu specifični samo za bolesti bubrega. Njihovo prisustvo ne znači automatski da postoji bubrežna bolest. Za postavljanje dijagnoze potrebni su pregled ljekara i odgovarajuće laboratorijske analize.
ETOportal
