Albanija procesuira sve više visokih funkcionera. Da li SPAK zaista smanjuje korupciju i zašto je borba protiv korupcije ključni put ka članstvu u EU?
Od bivšeg predsjednika do nekadašnje šefice obavještajne službe, albansko pravosuđe posljednjih godina procesuira sve veći broj visokih državnih i političkih funkcionera. Za jedne je to dokaz da reforma pravosuđa konačno daje rezultate. Za druge ostaje ključno pitanje, da li Albanija zaista smanjuje korupciju ili je samo postala efikasnija u kažnjavanju onih koji je počine?
Slučaj bivše direktorke Državne obavještajne službe Vlore Hyseni najnoviji je primjer promjene kroz koju prolazi albanski pravosudni sistem.
Hyseni je, prema navodima tužilaštva, osumnjičena za pomaganje osobi obuhvaćenoj istragom i odavanje tajnih informacija. Specijalni sud joj je odredio kućni pritvor, a potom je smijenjena sa funkcije. Istraga je povezana sa širim slučajem koji se odnosi na Nacionalnu agenciju za informaciono društvo (AKSHI), instituciju zaduženu za veliki dio albanske digitalne javne infrastrukture.
Važno je naglasiti da se protiv Hyseni vodi istraga i da njena krivica nije pravosnažno utvrđena.
Slučaj Hyseni nije izolovan.
Posljednjih godina istrage su obuhvatile bivše predsjednike, premijere, gradonačelnike i druge visoke funkcionere. Bivši predsjednik Ilir Meta proveo je gotovo dvije godine u pritvoru, bivšem premijeru Saliju Berishi sudi se, dok je gradonačelnik Tirane Erion Veliaj u pritvoru od početka 2025. godine.
Za Albaniju, u kojoj su visoki politički funkcioneri dugo bili percipirani kao praktično nedodirljivi, riječ je o velikoj promjeni. Reforma pravosuđa započeta 2016. godine stvorila je nove institucije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, među kojima je najvažniji SPAK.
Politolog Afrim Krasniqi ocjenjuje da je upravo borba protiv korupcije na najvišem nivou bila jedno od glavnih očekivanja od reforme.
Više istraga ne znači automatski manje korupcije
Veći broj postupaka može značiti da je korupcija rasprostranjenija nego što se ranije mislilo.
Ali može značiti i nešto sasvim drugo, da institucije konačno imaju kapacitet i nezavisnost da gone ljude koji su ranije bili izvan domašaja pravosuđa.
Advokat Dorian Matlija smatra da je ključna promjena u institucionalnoj reakciji. SPAK danas, prema njegovoj ocjeni, ima veću nezavisnost, kapacitete i međunarodnu podršku, zbog čega su istrage stigle do vrha političkog i državnog sistema.
Drugim riječima, broj postupaka ne dokazuje sam po sebi da je korupcije manje. Pokazuje, međutim, da je rizik od krivičnog gonjenja za visoke funkcionere danas veći.
Kazna dolazi nakon zloupotrebe
Tu se nalazi jedan od najvećih problema. Kada korupcija već postane predmet tužilačke istrage, šteta je uglavnom već nastala. Zato su jednako važni mehanizmi koji bi zloupotrebu trebalo da spriječe, kontrole javne uprave, revizije, pravila o sukobu interesa, kontrola imovine funkcionera i transparentnost javnih nabavki.
Evropska komisija je u izvještaju o Albaniji za 2025. godinu ocijenila da je SPAK ostvario opipljiv napredak u borbi protiv korupcije. Istovremeno, Komisija upozorava da je korupcija i dalje široko rasprostranjena i da preventivni institucionalni mehanizmi imaju ograničen učinak.
To znači da Albanija napreduje u kažnjavanju korupcije, ali još mora mnogo više da uradi na njenom sprečavanju.
Korupcija se vidi i u svakodnevnom životu
Problem nije ograničen na politički vrh. Prema istraživanju SELDI-ja iz 2023. godine, 52 odsto ispitanika u Albaniji navelo je da je bilo izloženo pritisku javnih službenika povezanom sa korupcijom, dok je 40 odsto reklo da je platilo mito.
Zato se uspjeh reforme ne može mjeriti samo brojem uhapšenih funkcionera.
Za građane je važnije da li mogu dobiti javnu uslugu bez mita, političke veze ili neformalnog uticaja.
Problem koncentracije političke moći
Albanijom od 2013. godine dominira Socijalistička partija premijera Edija Rame. Krasniqi upozorava da dugotrajna politička dominacija može oslabiti sistem međusobne kontrole institucija i ravnotežu vlasti.
Rama, sa druge strane, insistira na principu individualne odgovornosti i poručuje da su slučajevi protiv pojedinačnih funkcionera stvar pravosuđa, a ne cijele političke vlasti.
Upravo će sposobnost institucija da ostanu nezavisne od političke moći biti jedan od najvažnijih testova albanske demokratije.
EU: od usvajanja zakona do konkretnih rezultata
Borba protiv korupcije direktno je povezana sa evropskim putem Albanije. Evropska unija je u maju 2026. potvrdila da je Albanija ispunila privremene kriterijume za klaster „Osnovna pitanja“, koji obuhvata vladavinu prava, pravosuđe i funkcionisanje demokratskih institucija.
Time je proces evropskih integracija ušao u fazu u kojoj se od Tirane sve više očekuju konkretni i trajni rezultati, a ne samo usvajanje zakona i formalno sprovođenje reformi.
U martu 2026. Evropska komisija je ponovo istakla rezultate specijalizovanih tijela, uključujući SPAK, u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali je istovremeno ukazala na potrebu dodatnog jačanja sprovođenja zakona i kontrole u oblastima poput javnih nabavki.
Za Albaniju je zato borba protiv korupcije više od unutrašnjeg političkog pitanja. Ona postaje jedan od glavnih pokazatelja da li zemlja zaista ispunjava standarde Evropske unije.
Pravi put ka članstvu u EU
Albanija je posljednjih godina napravila važan iskorak, tako da visoki politički i državni funkcioneri više nijesu automatski izvan domašaja pravosuđa.
Transparency International je Albaniji za 2025. godinu dao 39 bodova na Indeksu percepcije korupcije, što predstavlja napredak u odnosu na ranije godine, ali je zemlja i dalje ispod svih članica EU.
Upravo zato borba protiv korupcije može biti jedan od najvažnijih i najtežih puteva Albanije ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Jer evropske integracije nijesu samo pitanje zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
One su, prije svega, pitanje promjene države.
Izvori: DW/ Evropska komisija/ Savjet EU/ Transparency International
ETOportal / V.M.
