Nova tehnologija vještačke inteligencije pokazala je obećavajuće rezultate u procjeni složenih medicinskih slučajeva, ali tek predstoje dodatna ispitivanja koja će pokazati koliko može pomoći u stvarnoj kliničkoj praksi.
AI Fokus/Nataša Goleš
Vještačka inteligencija u medicini mogla bi da dobije novu ulogu zahvaljujući sistemu koji ne pokušava odmah da ponudi dijagnozu, već do nje dolazi postepeno, prikupljajući informacije i procjenjujući koje pretrage treba uraditi.
Istraživači kompanije Microsoft razvili su model koji organizuje dijagnostički postupak na način sličan radu ljekara. Sistem najprije procjenjuje koje podatke treba prikupiti o pacijentu, zatim razmatra nalaze pregleda, predlaže odgovarajuće testove i mijenja svoje pretpostavke u skladu sa dobijenim rezultatima.
Prema izvještaju Reutersa od 23. oktobra, model je u testiranju više od 300 rijetkih i složenih medicinskih slučajeva bio više nego dvostruko uspješniji u postavljanju dijagnoze od ljekara opšte prakse koji su se oslanjali na udžbenike i internet. Sistem je pokazao bolje rezultate i u scenarijima zasnovanim na podacima iz baze prijema u hitne službe.
Važna razlika u odnosu na brojne ranije sisteme jeste način rada. Umjesto da istovremeno analizira sve dostupne simptome, laboratorijske rezultate i snimke, novi model postepeno odlučuje koje informacije su mu potrebne i koje bi naredne korake trebalo preduzeti.
Takav pristup mogao bi biti koristan u složenim slučajevima u kojima simptomi nijesu karakteristični ili je za pouzdanu procjenu potrebno više različitih pregleda. Istraživači su naveli i da je ovakav način dijagnostičkog rada u testovima imao niže troškove od postupaka koje su osmislili ljekari.
Ipak, ovi rezultati ne znače da je vještačka inteligencija spremna da zamijeni ljekare. Uspjeh u kontrolisanim testovima nije isto što i pouzdanost u svakodnevnom radu sa pacijentima, gdje su važni kvalitet podataka, individualne okolnosti, odgovornost i stručna procjena.
Microsoft će u saradnji sa medicinskim centrom Beth Israel Deaconess u Bostonu ispitivati mogućnost primjene sistema za trijažu pacijenata u čekaonicama hitnih službi.
Ukoliko budu potvrđeni u kliničkoj praksi, ovakvi sistemi mogli bi da pomognu zdravstvenim radnicima u procjeni složenih slučajeva i planiranju dijagnostike. Za sada je riječ o obećavajućem istraživačkom pravcu, a ne o dokazu da mašina može samostalno i bez nadzora da donosi medicinske odluke.
ETOportal
