Kada temperature dostignu ekstremne vrijednosti, mnogi spas od vrućine traže pod hladnim tušem. Iako ledena voda na prvi pogled djeluje kao idealan način za trenutno osvježenje, stručnjaci upozoravaju da takva praksa ne pomaže organizmu da se efikasno rashladi, a u pojedinim slučajevima može predstavljati i zdravstveni rizik.
Tokom ljetnjih vrućina organizam aktivira prirodne mehanizme za regulaciju tjelesne temperature, prvenstveno širenjem krvnih sudova i pojačanim znojenjem. Međutim, naglo izlaganje veoma hladnoj vodi može poremetiti ovaj proces.
Hladan tuš šalje pogrešan signal organizmu
Kada koža dođe u kontakt sa hladnom vodom, krvni sudovi u njenim površinskim slojevima naglo se sužavaju. Zbog toga se smanjuje dotok krvi ka površini tijela, što usporava oslobađanje viška toplote u spoljašnju sredinu.
Drugim riječima, iako koža trenutno osjeća olakšanje, unutrašnja tjelesna temperatura ostaje povišena. Organizam tada dobija signal da treba da zadrži toplotu, umjesto da je oslobađa.
Zbog toga osjećaj svježine nakon ledenog tuša često traje kratko, dok proces prirodnog rashlađivanja organizma ostaje usporen.
Hladni šok može opteretiti srce
Ljekari upozoravaju da nagli prelazak iz veoma toplog u izrazito hladno okruženje može izazvati takozvani „hladni šok“. Ova reakcija dovodi do brzog sužavanja krvnih sudova, povećanja krvnog pritiska i dodatnog opterećenja srca.
Kod zdravih osoba takva reakcija uglavnom prolazi bez posljedica, ali za ljude koji imaju kardiovaskularne bolesti, povišen krvni pritisak ili koronarnu bolest srca, naglo izlaganje ledenoj vodi može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Stručnjaci zato savjetuju da se tokom vrućih dana izbjegavaju ledene kupke, kao i naglo uranjanje u veoma hladnu vodu nakon dužeg boravka na suncu.
ETOportal
