Problem pasa i mačaka bez vlasnika u Podgorici odavno je prerastao pitanje zaštite životinja i postao ozbiljan komunalni, bezbjednosni i društveni izazov. Na ulicama glavnog grada svakodnevno se mogu vidjeti napušteni psi i mačke, od kojih su neki rođeni na ulici, neki napušteni od nesavjesnih vlasnika, dok se za pojedine godinama tvrdi da su dovoženi iz drugih sredina. Posebno zabrinjava prisustvo čopora pasa u prometnim gradskim zonama, oko tržnih centara, škola, naselja i saobraćajnica, gdje predstavljaju potencijalnu opasnost za pješake, djecu, bicikliste, vozače skutera, ali i za domaće životinje. Istovremeno, veliki broj ovih životinja nije adekvatno označen, vakcinisan niti sterilisan, što dodatno ukazuje na nedostatak sistemske kontrole.
Posljedice takvog stanja godinama plaćaju građani Podgorice. Iz budžeta Glavnog grada svake godine izdvajaju se stotine hiljada eura za odštete zbog ujeda pasa, iako je poznato da svaki prijavljeni slučaj nije nužno posljedica napada pasa lutalica, već se među njima nalaze i incidenti koje izazivaju psi sa vlasnicima. Međutim, građani odgovornost opravdano vide u institucijama koje su dužne da upravljaju ovim problemom. Umjesto što se najveći dio sredstava troši na sudske presude i naknade štete, mnogo efikasnije bi bilo ulagati u prevenciju, kontrolu populacije, sterilizaciju, vakcinaciju i odgovorno vlasništvo, što je praksa razvijenih evropskih gradova.
Posebno zabrinjava činjenica da najveći dio brige o napuštenim životinjama danas nose građani, volonteri i nevladine organizacije. Na više lokacija u gradu upravo oni obezbjeđuju hranu, vodu, liječenje i privremeni smještaj životinja, dok sistemska podrška izostaje. Istovremeno, građani koji žele da udome psa ili mačku suočavaju se sa značajnim troškovima čipovanja, vakcinacije, sterilizacije i veterinarske zaštite, bez ozbiljnijih podsticaja ili subvencija lokalne uprave. Dodatni problem predstavlja činjenica da su gotovo nestali programi besplatne sterilizacije i veterinarske pomoći koji su ranijih godina postojali zahvaljujući međunarodnim donacijama i partnerstvima.
Crna Gora je usvojila značajan dio evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite i dobrobiti životinja, ali se evropski standardi ne mjere brojem usvojenih propisa već rezultatima na terenu. Građani imaju pravo na bezbjedne ulice, a životinje na human tretman i adekvatnu zaštitu. Zato je krajnje vrijeme da nadležne institucije ponude dugoročno, održivo i zakonski utemeljeno rješenje koje će uključivati kontrolu populacije, odgovorno vlasništvo, podršku udomljavanju i svakodnevno prisustvo službi na terenu. Sve dok najveći teret ovog problema budu nosili građani i aktivisti, a ne institucije kojima je to zakonska obaveza, Podgorica neće moći da kaže da je riješila jedno od najdugotrajnijih komunalnih i humanih pitanja sa kojima se suočava.
ETOportal / V.M.
