Sve veći broj mladih muškaraca provodi sate u teretanama nastojeći da kroz intenzivne treninge pod opterećenjem izgrade mišićavu građu i postignu fizički izgled koji se danas često promoviše kao ideal na društvenim mrežama. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je trening snage jedan od najkorisnijih oblika fizičke aktivnosti – ali samo kada se sprovodi umjereno, planski i uz dovoljno vremena za oporavak.
Specijalisti sportske medicine, endokrinolozi i reproduktivni stručnjaci ističu da redovna fizička aktivnost doprinosi boljem radu srca i krvnih sudova, povećava mišićnu masu i gustinu kostiju, poboljšava metabolizam, mentalno zdravlje i kvalitet života. Upravo zbog toga trening snage predstavlja važan segment preventivne medicine i zdravih životnih navika.
Međutim, problem nastaje kada želja za brzim rezultatima preraste u svakodnevne iscrpljujuće treninge visokog intenziteta, bez adekvatnog odmora, pravilne ishrane i stručnog nadzora. Takav pristup organizam dovodi u stanje hroničnog fiziološkog stresa, što može imati posljedice po hormonsku ravnotežu, oporavak organizma i reproduktivno zdravlje.
Prema rezultatima više naučnih istraživanja, uključujući studije objavljene tokom 2024. godine, dugotrajni treninzi visokog intenziteta mogu kod dijela muškaraca dovesti do smanjenja broja spermatozoida, njihove pokretljivosti i kvaliteta genetskog materijala. Naučnici objašnjavaju da organizam u uslovima dugotrajnog fizičkog opterećenja prioritet daje oporavku vitalnih funkcija, dok reproduktivni sistem privremeno nije u fokusu fizioloških procesa.
Posebnu zabrinutost stručnjaka izaziva sve češća upotreba anaboličkih steroida, testosteronskih preparata i drugih sredstava za ubrzani razvoj mišićne mase. Iako takvi preparati mogu privremeno povećati fizičke performanse i ubrzati rast mišića, njihova nekontrolisana upotreba može ozbiljno narušiti prirodnu proizvodnju testosterona, smanjiti plodnost i izazvati brojne druge zdravstvene komplikacije.
Dr Meenu Handa, specijalista za reproduktivnu medicinu i vantjelesnu oplodnju, upozorava da se problem više ne odnosi isključivo na profesionalne bodibildere, već i na rekreativce koji žele što brže estetske rezultate.
„Zdrav način života je izuzetno važan, ali opsesija fizičkim izgledom nije. Sve više rekreativaca poseže za steroidima i preparatima za poboljšanje performansi, ne razmišljajući o mogućim posljedicama po reproduktivno zdravlje“, ističe Handa.
Dobra vijest je da su promjene izazvane steroidima u mnogim slučajevima reverzibilne nakon njihovog prekida i odgovarajućeg medicinskog tretmana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da oporavak može trajati mjesecima, a kod pojedinih osoba posljedice mogu biti dugotrajnije.
Savremena medicina zato jasno poručuje da cilj fizičke aktivnosti ne treba da bude isključivo estetski izgled, već očuvanje funkcionalnog zdravlja cijelog organizma. Dugoročno posmatrano, pravilno programiran trening, uz stručni nadzor, uravnoteženu ishranu i dovoljno odmora, predstavlja daleko sigurniji i održiviji put ka dobroj fizičkoj formi nego ekstremni režimi koji mogu ostaviti posljedice po zdravlje i plodnost.
ETOportal
