Ljetnji raspust mnogim mladima u Crnoj Gori predstavlja priliku da prvi put zarade sopstveni novac, steknu radno iskustvo i upoznaju svijet rada. Ipak, kada je riječ o maloljetnicima, poslodavci moraju poštovati posebna pravila koja štite njihovo zdravlje, bezbjednost i razvoj.
Za mlade koji žele da rade tokom ljetnjeg raspusta, najvažnije je znati da zakon ne tretira maloljetne zaposlene isto kao punoljetne radnike.
Prema Zakonu o radu, opšti uslov za zasnivanje radnog odnosa je navršenih 15 godina života, uz opštu zdravstvenu sposobnost. Međutim, lice koje ima 15 godina, a još se nalazi na obaveznom osnovnom školovanju, ne može biti zaposleno.
Koje poslove mogu raditi?
Za maloljetnike su najprimjereniji poslovi koji su bezbjedni, laki i ne ugrožavaju njihovo zdravlje, a koji odgovaraju njihovom uzrastu i sposobnostima.
Tokom ljeta to, u zavisnosti od konkretnog radnog mjesta i uslova kod poslodavca, mogu biti poslovi poput:
- pomoći u prodaji i slaganju robe;
- jednostavnijih poslova u trgovini;
- rada na recepciji i pomoćnih administrativnih poslova;
- pomoćnih poslova u turističkim i ugostiteljskim objektima, ali bez noćnog rada i opasnih zadataka;
- promocije i podjele promotivnog materijala;
- rada na događajima i kulturnim manifestacijama na poslovima koji su primjereni maloljetniku;
- jednostavnijih poslova u kancelariji;
- digitalnih i kreativnih poslova koji ne podrazumijevaju rizične uslove rada;
- određenih sezonskih poslova koji ne zahtijevaju težak fizički napor.
Drugim riječima, nije presudno samo kako se posao zove, već kakve konkretne zadatke maloljetnik obavlja i u kakvim uslovima radi.
Šta maloljetnici ne smiju da rade?
Zakon posebno štiti zaposlene mlađe od 18 godina.
Maloljetnik ne može biti raspoređen na radno mjesto na kojem se pretežno obavljaju naročito teški fizički poslovi, radovi pod zemljom ili pod vodom, kao ni poslovi koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom uticati na njegovo zdravlje.
To znači da posao koji uključuje ozbiljan fizički napor, povećan rizik od povrede ili štetne uslove rada nije odgovarajući za maloljetnog radnika.
Posebno je zabranjeno da maloljetnik radi:
• prekovremeno;
• duže od osam sati dnevno;
• noću.
Zakon predviđa i posebnu zaštitu odmora za mlađe od 18 godina. Oni imaju pravo na najmanje dva uzastopna dana sedmičnog odmora, od kojih je jedan nedjelja, kao i najmanje 24 radna dana godišnjeg odmora.
Prvi posao – ali ne „na crno“
Za roditelje i mlade važna je još jedna stvar: sezonski posao ne bi trebalo da znači rad bez ugovora i bez osnovnih prava.
Prije početka rada treba provjeriti ko je poslodavac, šta će maloljetnik konkretno raditi, koliko sati dnevno radi i pod kojim uslovima je angažovan.
Roditelji bi posebno trebalo da obrate pažnju na oglase koji obećavaju „laku zaradu“, a od mladog radnika traže veliki broj sati, rad do kasno u noć ili težak fizički posao.
Ako poslodavac pokušava da maloljetnika angažuje na način koji nije u skladu sa zakonom, to nije „normalan sezonski posao“, već razlog za dodatni oprez.
Zašto je prvi posao važan?
Ljetnji posao ne mora biti samo način da tinejdžer zaradi novac.
Prvo radno iskustvo može mladima pomoći da nauče kako funkcionišu obaveze, rokovi, komunikacija sa kolegama i klijentima, odgovornost prema poslu i vrijednost zarađenog novca.
Za srednjoškolca koji planira da nastavi školovanje ili kasnije traži ozbiljniji posao, čak i nekoliko sedmica legalnog i bezbjednog rada može biti dragocjeno iskustvo.
Zato bi cilj trebalo da bude jednostavan: prvi posao treba da bude prilika za učenje i sticanje iskustva, a ne da maloljetnik bude jeftina radna snaga.
Šta roditelji treba da provjere prije nego što dijete počne da radi?
Prije prihvatanja sezonskog posla, roditelj i maloljetnik trebalo bi da provjere:
1. Koliko godina ima mladi radnik?
Za zasnivanje radnog odnosa osnovni zakonski prag je 15 godina, uz propisana ograničenja.
2. Da li je još u obaveznom osnovnom školovanju?
Petnaestogodišnjak koji je još u obaveznom osnovnom školovanju ne može da se zaposli.
3. Koji će posao konkretno obavljati?
Nije dovoljno da poslodavac kaže da je riječ o „pomoćnom poslu“. Treba znati šta će mlada osoba zaista raditi.
4. Koliko će trajati radni dan?
Maloljetniku se ne može odrediti prekovremeni rad niti rad duži od osam sati dnevno.
5. Da li se radi noću?
Maloljetnici ne mogu biti raspoređeni na noćni rad.
6. Da li posao nosi povećan rizik?
Ako posao podrazumijeva naročito težak fizički rad ili druge opasne uslove, nije odgovarajući za osobu mlađu od 18 godina.
Ljetnji posao može biti odlična škola života
Za mnoge mlade prvi ljetnji posao predstavlja prvi susret sa odgovornošću koja dolazi sa zarađenim novcem.
Ali upravo zato što je riječ o maloljetnicima, odgovornost je prvenstveno na odraslima – roditeljima i poslodavcima.
Mladi treba da dobiju šansu da rade, uče i zarade, ali ta šansa ne smije biti plaćena zdravljem, bezbjednošću ili kršenjem njihovih prava.
Prvi posao treba da bude početak radnog iskustva, a ne iskustvo iskorišćavanja.
ETOportal
