Sve više djece koristi preparate za njegu kože namijenjene odraslima, pod uticajem društvenih mreža i beauty trendova. Stručnjaci upozoravaju da posljedice nijesu samo dermatološke, već i psihološke.
Piše/Nataša Goleš
Njega kože nekada je bila dio rutine odraslih, ali posljednjih godina sve više djevojčica školskog uzrasta koristi skupe kozmetičke proizvode, prati višekoračne beauty rutine i vjeruje da mora izgledati „savršeno“. Ovaj trend stručnjaci sve češće povezuju sa pojavom poznatom kao kozmetikoreksija – pretjerana i često opsesivna zaokupljenost kozmetikom i njegom kože, bez stvarne medicinske potrebe.
Iako termin još nije zvanična medicinska dijagnoza, dermatolozi i psiholozi upozoravaju da sve više djece razvija nezdrav odnos prema vlastitom izgledu, pod snažnim uticajem društvenih mreža, influensera i marketinških kampanja.
Društvene mreže mijenjaju sliku djetinjstva
Video-snimci na platformama poput TikToka i Instagrama svakodnevno prikazuju desetogodišnjakinje i dvanaestogodišnjakinje koje koriste serume, kiseline, retinol i druge preparate namijenjene odrasloj koži.
Djeca nerijetko vjeruju da će upravo ti proizvodi spriječiti bore, poboljšati izgled ili ih učiniti privlačnijim, iako za njihovu upotrebu ne postoji stvarna potreba.
Stručnjaci upozoravaju da takav sadržaj kod djece stvara osjećaj da prirodan izgled nije dovoljno dobar, zbog čega se samopouzdanje sve češće gradi na spoljašnjem izgledu.
Rizici po zdravlje
Dermatolozi ističu da proizvodi koji sadrže retinol, jake kiseline ili aktivne sastojke mogu izazvati iritacije, oštećenje zaštitne barijere kože i povećanu osjetljivost, posebno kod djece čija je koža još u razvoju.
Zbog toga preporučuju da djeca koriste samo osnovnu njegu – blage preparate za umivanje, hidratantnu kremu po potrebi i zaštitu od sunca.
Problem nije samo u kozmetici
Psiholozi smatraju da je mnogo veći problem poruka koju djeca usvajaju – da vrijednost osobe zavisi od njenog izgleda.
Takav način razmišljanja može dovesti do nezadovoljstva sopstvenim tijelom, anksioznosti, niskog samopouzdanja i potrebe za stalnim upoređivanjem sa drugima.
U pojedinim slučajevima, upozoravaju stručnjaci, opsjednutost izgledom može predstavljati uvod u ozbiljnije poremećaje slike o tijelu i mentalnog zdravlja.
Kakva je uloga roditelja?
Roditelji imaju ključnu ulogu u prepoznavanju promjena u ponašanju djece. Otvoren razgovor o uticaju društvenih mreža, razvijanje kritičkog odnosa prema sadržajima koje djeca prate i postavljanje jasnih granica kada je riječ o kupovini kozmetike mogu pomoći u sprječavanju razvoja nezdravih navika.
Stručnjaci savjetuju da se kod djece podstiče samopouzdanje koje nije zasnovano isključivo na fizičkom izgledu, već na njihovim sposobnostima, interesovanjima i ličnim kvalitetima.
Potreban je širi društveni odgovor
Fenomen kozmetikoreksije pokazuje koliko su se standardi ljepote spustili na sve mlađi uzrast. Iako briga o higijeni i njezi kože nije sporna, stručnjaci upozoravaju da djetinjstvo ne bi smjelo postati vrijeme u kojem djevojčice osjećaju pritisak da izgledaju kao odrasle žene.
Zato je, poručuju, neophodno zajedničko djelovanje roditelja, škola, zdravstvenih radnika i medija kako bi djeca odrastala sa zdravijom slikom o sebi i razumijevanjem da ljepota nije mjerilo njihove vrijednosti.
ETOportal
