U zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori i dalje se primjenjuju različiti modeli upravljanja medicinskim otpadom, pri čemu stručnjaci i zaposleni ukazuju da sistem nije ujednačen i da u praksi zaostaje za savremenim rješenjima koja se koriste u razvijenijim zdravstvenim centrima u regionu.
Za razliku od kompleksnih sistema koji uključuju automatizovano uništavanje i sterilizaciju otpada na licu mjesta, kakvi su prisutni u pojedinim ustanovama u regionu, crnogorske zdravstvene institucije se u najvećoj mjeri oslanjaju na razdvajanje otpada i njegovo privremeno skladištenje do preuzimanja od strane ovlašćenih operatera.
Zatvoreni sistemi i sigurno odlaganje oštrih predmeta
U savremenoj medicinskoj praksi posebna pažnja posvećuje se odlaganju igala, braunila i drugog oštrog medicinskog materijala. U razvijenim sistemima koriste se specijalizovani uređaji i zatvoreni kontejneri koji onemogućavaju otvaranje nakon punjenja, čime se značajno smanjuje rizik od povreda i infekcija.
U pojedinim zdravstvenim sistemima, otpad se nakon punjenja specijalnih sigurnosnih kontejnera transportuje u centralne objekte gdje se podvrgava sterilizaciji, usitnjavanju i konačnom uništavanju.
Kako funkcioniše sistem u Crnoj Gori
U Crnoj Gori se medicinski otpad najčešće razdvaja na mjestu nastanka u nekoliko kategorija — infektivni, oštri, farmaceutski i komunalni otpad — i odlaže u specijalizovane kontejnere različitih boja i namjene.
Međutim, za razliku od sistema koji uključuju lokalnu obradu otpada u samim ustanovama, crnogorski model se u velikoj mjeri oslanja na eksterni transport i zbrinjavanje preko ovlašćenih operatera.
To znači da se medicinski otpad, nakon što se pravilno odloži i zatvori, privremeno skladišti u ustanovama, a zatim preuzima i transportuje do postrojenja za tretman.
Izazovi u praksi
Sagovornici iz zdravstvenog sistema navode da jedan od problema predstavlja nedostatak tehničkih rješenja za trenutnu neutralizaciju otpada u samim ustanovama, što bi dodatno smanjilo rizik od rukovanja potencijalno opasnim materijalom.
Takođe se ukazuje na potrebu daljeg unapređenja infrastrukture, standardizacije opreme i ujednačavanja procedura u svim zdravstvenim ustanovama.
Bezbjednost kao prioritet
Stručnjaci podsjećaju da je pravilno upravljanje medicinskim otpadom ključno za zaštitu zdravstvenih radnika, pacijenata i životne sredine. Poseban rizik predstavlja oštar medicinski otpad, poput igala i braunila, zbog mogućnosti povreda i prenosa infekcija.
Zbog toga se insistira na strogom poštovanju procedura, adekvatnom obučavanju osoblja i jačanju kontrole nad cijelim lancem upravljanja otpadom — od nastanka do konačnog zbrinjavanja.
U okviru Poglavlja 27 pregovora sa EU (životna sredina i klimatske promjene), Crna Gora ima uspostavljen pravni okvir za upravljanje medicinskim otpadom, ali praksa pokazuje da je za puno usklađivanje sa evropskim standardima neophodno dalje jačanje infrastrukture, kontrole i dosljedne primjene propisa u zdravstvenim ustanovama.
ETOportal
