U Crnoj Gori se sve češće postavlja pitanje da li zanatlije i tradicionalni zanati polako nestaju, uprkos tome što tržište rada pokazuje da su upravo ta zanimanja sve traženija i bolje plaćena.
Iako se u javnosti stiče utisak da mladi sve rjeđe biraju krojače, obućare, mehaničare i slične struke, podaci pokazuju da zanatska zanimanja i dalje postoje u obrazovnom sistemu, ali se suočavaju sa slabim interesovanjem učenika.
Zanatski smjerovi i dalje postoje u školama
Srednje stručne škole u Crnoj Gori i dalje nude obrazovne profile iz oblasti zanatstva i tehničkih zanimanja, uključujući građevinske, elektro, mašinske, frizerske, ugostiteljske i druge praktične smjerove.
Međutim, u praksi se već godinama bilježi problem nedovoljne popunjenosti ovih odjeljenja, dok dio škola ima i slobodna mjesta nakon upisnih rokova.
Stručnjaci iz oblasti obrazovanja upozoravaju da se učenici češće opredjeljuju za gimnazije i opšte smjerove, iako tržište rada pokazuje veći deficit upravo u zanatskim zanimanjima.
Paradoks tržišta: Visoke plate, ali malo majstora
Prema analizama tržišta rada, zanatske profesije u Crnoj Gori posljednjih godina bilježe rast potražnje i zarada. Pojedini majstori, posebno u građevinarstvu i specijalizovanim uslugama, mogu ostvarivati i znatno veće prihode od prosjeka u zemlji.
Ipak, uprkos tome, broj domaćih radnika u ovim zanimanjima opada, što otvara prostor za sve veći angažman radne snage iz inostranstva.
Zašto mladi izbjegavaju zanate?
Stručnjaci navode više razloga:
- promjena društvenih vrijednosti i percepcije „prestižnih“ zanimanja
- nedovoljna promocija stručnih škola
- nedostatak praktične nastave i modernizacije programa
- odlazak mladih u inostranstvo nakon školovanja
Dodatni problem je i to što se zanati često doživljavaju kao „teži fizički poslovi“, iako savremene tehnologije mijenjaju prirodu mnogih od tih profesija.
Šta bi moglo da se desi u budućnosti?
Ako se trend nastavi, stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice:
- još veći nedostatak majstora i kvalifikovane radne snage
- rast cijena usluga u zanatskim djelatnostima
- veća zavisnost od stranih radnika
- potencijalno gašenje pojedinih tradicionalnih zanata
S druge strane, dio ekonomista smatra da bi upravo deficit mogao dodatno povećati vrijednost ovih zanimanja i otvoriti prostor za veće zarade i modernizaciju sektora.
Zanati u Crnoj Gori ne nestaju formalno, ali se suočavaju sa ozbiljnim problemom generacijskog kontinuiteta. Škole i dalje obrazuju kadar, ali interesovanje mladih nije dovoljno da popuni potrebe tržišta.
Ukoliko država i obrazovni sistem ne prilagode pristup i ne povećaju atraktivnost ovih zanimanja, Crna Gora bi u narednim godinama mogla ući u još izraženiji deficit zanatlija.
ETOportal
