Na prvi pogled djeluje nelogično. Dva sportista odrade isti trening, pod istim uslovima i uz isti intenzitet rada. Ipak, dok jedan nakon posljednje vježbe djeluje iscrpljeno i jedva čeka odmor, drugi teren napušta gotovo bez vidljivih znakova umora.
Ova pojava nije rijetkost u sportu i ne može se objasniti samo fizičkom spremom. Stručnjaci ističu da na sposobnost organizma da podnese napor utiče čitav niz faktora – od genetike i kvaliteta sna do ishrane, psihološkog stanja i načina oporavka.
Kondicija jeste važna, ali nije jedini faktor
Fizička pripremljenost svakako igra značajnu ulogu. Sportista koji duže trenira i posjeduje razvijeniji kardiovaskularni sistem lakše će podnijeti intenzivan napor.
Međutim, čak i među vrhunskim sportistima mogu se primijetiti velike razlike u osjećaju umora nakon treninga. Razlog je što organizam svakog čovjeka drugačije reaguje na fizičko opterećenje.
San – često potcijenjeni saveznik sportista
Brojna istraživanja pokazala su da kvalitet sna direktno utiče na sportske performanse. Nedovoljno sna usporava oporavak mišića, povećava osjećaj iscrpljenosti i smanjuje sposobnost koncentracije.
Sportista koji redovno spava sedam do devet sati i vodi računa o odmoru često će se osjećati svježije od kolege koji zanemaruje regeneraciju, čak i ako imaju sličan nivo fizičke spremnosti.
Ishrana kao gorivo za organizam
Način ishrane prije i poslije treninga može značajno uticati na nivo energije.
Ukoliko organizam ne dobije dovoljno ugljenih hidrata, proteina i tečnosti, rezerve energije brže se troše, a osjećaj umora postaje izraženiji. S druge strane, pravilna ishrana omogućava efikasniji rad mišića i brži oporavak nakon napora.
Psihološki faktor često pravi razliku
Sportski stručnjaci sve više pažnje posvećuju mentalnom aspektu pripreme. Stres, emocionalna opterećenja i nedostatak motivacije mogu povećati osjećaj umora čak i kada fizički parametri pokazuju da je sportista spreman.
Zbog toga se danas u profesionalnom sportu sve češće angažuju sportski psiholozi koji pomažu sportistima da lakše upravljaju pritiscima i sačuvaju mentalnu energiju.
Oporavak je dio treninga
Savremeni sport sve više potvrđuje staru izreku da se napredak ne dešava tokom treninga, već tokom oporavka.
Masaže, istezanje, pravilna hidratacija, aktivni odmor i kontrola opterećenja postali su sastavni dio pripreme vrhunskih sportista. Oni koji ozbiljno pristupaju oporavku često brže vraćaju energiju i spremnije ulaze u naredne treninge.
Svaki organizam ima svoje granice
Jedna od najvećih grešaka u sportu jeste poređenje sa drugima. Organizam svakog sportiste ima specifične karakteristike, različit tempo oporavka i drugačiju sposobnost prilagođavanja naporu.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da uspjeh ne zavisi samo od toga koliko neko trenira, već i od toga koliko dobro poznaje sopstveno tijelo.
Više od samog treninga
Kada jedan sportista nakon treninga izgleda iscrpljeno, a drugi svježe, odgovor se rijetko nalazi u jednoj stvari. Najčešće je riječ o kombinaciji fizičke pripreme, sna, ishrane, mentalnog stanja i kvaliteta oporavka.
Upravo zato vrhunski rezultati ne nastaju samo na terenu, stazi ili u teretani. Oni se grade i tokom odmora, za trpezom, u spavaćoj sobi i kroz svakodnevne navike koje često ostaju nevidljive publici.
Jer u sportu nije presudno samo koliko naporno trenirate, već koliko se dobro oporavljate nakon svakog napora.
ETOportal/Sportska redakcija
