Dan nakon što su predstavnici parlamentarne većine i opozicije, uz posredovanje šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, postigli politički sporazum o nastavku reformskih procesa, jasno je da je napravljen jedan od najznačajnijih iskoraka u procesu evropskih integracija Crne Gore u posljednjih nekoliko godina.
Postignuti dogovor predstavlja osnov za nastavak ustavnih i institucionalnih reformi koje Evropska unija godinama prepoznaje kao ključni uslov za napredak države u pregovorima, prije svega u okviru Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Ključne ustavne promjene
Dogovorom je potvrđena spremnost da se pokrene procedura izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa i unapređenje vladavine prava.
Predložene ustavne izmjene predviđaju da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, čime se dodatno jača nezavisnost sudske vlasti od izvršne vlasti. Takođe, planirano je ukidanje ustavnog imuniteta članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, kao i preciznije definisanje ustavne nezavisnosti Centralne banke Crne Gore, što predstavlja jedan od zahtjeva Evropske unije u procesu usklađivanja sa evropskim standardima.
Kako se mijenja Ustav Crne Gore?
Procedura izmjene Ustava odvija se kroz tri jasno definisane faze.
Prvi korak podrazumijeva podnošenje prijedloga za promjenu Ustava, nakon čega slijedi izrada nacrta ustavnih amandmana. Završna faza je usvajanje predloženih amandmana u Skupštini Crne Gore.
Za svaku od ove tri faze neophodna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa poslanika. Upravo zbog toga politički dogovor vlasti i opozicije predstavlja ključni preduslov za uspješnu realizaciju ustavnih reformi.
Šta još predviđa politički sporazum?
Osim ustavnih promjena, sporazum uključuje i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje su bile jedan od glavnih zahtjeva opozicije.
Prema dogovorenim rješenjima, Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji ubuduće neće formirati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada, na njegov prijedlog i uz prethodno pribavljeno mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. U sastavu Komisije biće i predstavnik kojeg predlaže glavni specijalni tužilac.
Istovremeno, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ubuduće će za određene mjere nadzora morati prethodno da pribavi odobrenje predsjednika Vrhovnog suda, čime se uvodi dodatni nivo sudske kontrole nad primjenom posebnih mjera.
Dogovor i o ključnim imenovanjima
Sporazum vlasti i opozicije predviđa i rješavanje više važnih institucionalnih pitanja u narednih 30 dana.
Dvije strane saglasile su se da zajednički rade na izboru članova Sudskog savjeta, Fiskalnog savjeta i Savjeta Radio-televizije Crne Gore, kao i na izboru dvoje sudija Ustavnog suda koji trenutno nedostaju za njegov puni sastav.
Riječ je o institucijama koje imaju ključnu ulogu u funkcionisanju pravosuđa, javnih finansija i javnog servisa, zbog čega Evropska unija već duže vrijeme insistira na njihovom potpunom institucionalnom popunjavanju.
Reakcije političkih aktera
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ocijenio je da postignuti dogovor predstavlja dokaz političke zrelosti i odgovornosti svih aktera.
Prema njegovim riječima, činjenica da i opozicija podržava reformski proces pokazuje da evropske integracije postaju zajednički državni cilj, a ne pitanje političkih podjela.
Iz Evropskog saveza saopšteno je da dogovor nije pobjeda ni vlasti ni opozicije, već uspjeh Crne Gore, dok iz Demokratske partije socijalista ističu da je spremnost parlamentarne većine da prihvati izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost bila presudna za postizanje kompromisa.
Evropska poruka
Postignuti sporazum predstavlja važan signal Briselu da politički dijalog u Crnoj Gori može dati konkretne rezultate i da postoji spremnost za postizanje konsenzusa o pitanjima od državnog interesa. Pred državnim institucijama sada slijedi najzahtjevniji dio procesa ,sprovođenje dogovorenih reformi kroz parlamentarnu proceduru i obezbjeđivanje potrebne dvotrećinske većine za izmjenu Ustava. Ukoliko predviđeni rokovi budu ispoštovani, Crna Gora bi mogla napraviti značajan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 23 i ubrzanju ukupnog procesa pristupanja Evropskoj uniji.
ETOportal / V.M.
