Predsjednik SAD-a doputovao je u Beijing gdje će tokom dvodnevnih razgovora sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom pokušati da redefiniše odnose dvije najveće svjetske ekonomije u trenutku rastućih geopolitičkih i ekonomskih tenzija. Posjeta, koju svjetski mediji ocjenjuju kao jednu od najvažnijih diplomatskih inicijativa posljednjih godina, dolazi u osjetljivom trenutku za obje sile, dok Vašington pokušava da smanji trgovinski deficit i očuva tehnološku dominaciju, Peking nastoji da ublaži američka ograničenja na izvoz naprednih poluprovodnika i opreme za proizvodnju čipova. Uoči dolaska u Kinu, Tramp se na Aljasci sastao sa izvršnim direktorom kompanije Nvidia Jensen Huangom, čime je dodatno naglašena centralna uloga tehnologije i vještačke inteligencije u predstojećim pregovorima. Američki predsjednik poručio je da će od kineskog rukovodstva tražiti „otvaranje kineskog tržišta“ za američke kompanije, uključujući i proizvođače naprednih čipova koji pokušavaju da dobiju regulatorne dozvole za poslovanje u Kini. Paralelno sa Trampovom posjetom, američki ministar finansija Skot Besent već je započeo razgovore sa kineskim potpredsjednikom He Lifengom o ekonomskim i trgovinskim pitanjima, što potvrđuje da Vašington i Peking pokušavaju da očuvaju krhki trgovinski sporazum postignut prošlog oktobra, kojim su privremeno ublažene carinske i izvozne restrikcije između dvije države.
Posebnu pažnju izazvao je i sastav američke delegacije, u kojoj se nalaze vodeći ljudi tehnološkog, finansijskog i industrijskog sektora SAD-a. Prema navodima britanskih medija, Tramp je u Kinu poveo čak 17 izvršnih direktora najvećih američkih kompanija, među kojima su i Elon Musk iz Tesla i SpaceX, što pokazuje da administracija u Vašingtonu pokušava da ekonomske interese američkih korporacija direktno uključi u novu fazu odnosa sa Kinom. Pored trgovine i tehnologije, ključne teme razgovora biće rat u Iranu, nuklearno naoružanje i američka vojna podrška Taiwan, što dodatno potvrđuje da sastanak Trampa i Si Đinpinga prevazilazi bilateralne odnose i poprima karakter šireg globalnog bezbjednosnog dijaloga. Analitičari ocjenjuju da američki predsjednik u pregovore ulazi pod snažnim unutrašnjim pritiskom zbog inflacije, rata na Bliskom istoku i predstojećih izbora, dok kineski lider u ovom trenutku ima znatno stabilniju političku poziciju i veću stratešku fleksibilnost u međunarodnim pregovorima.
ETOportal / V.M.
