Iako se u početku može primijetiti pad tjelesne težine, taj efekat je najčešće privremen i praćen nizom negativnih posljedica po metabolizam i opšte zdravlje.
Usporavanje metabolizma i “režim štednje”
Kada organizam ne dobija dovoljno hrane, on ulazi u takozvani režim štednje energije. To znači da tijelo počinje da troši manje kalorija kako bi sačuvalo rezerve.
U takvim uslovima metabolizam se usporava, što kasnije otežava gubitak masnih naslaga i usporava proces mršavljenja.
Gubitak mišićne mase umjesto masti
Tokom gladovanja tijelo ne sagorijeva isključivo masne naslage, već počinje da razgrađuje i mišićno tkivo kako bi obezbijedilo energiju.
Gubitak mišića dodatno smanjuje potrošnju kalorija u mirovanju, što dugoročno može dovesti do još većeg taloženja masnoća nakon povratka u normalnu ishranu.
Masnoća na stomaku i bokovima ide posljednja
Masne naslage u predjelu stomaka i bokova spadaju u tzv. “tvrdokornu mast”, koju tijelo čuva kao rezervu energije.
Zbog toga se one ne skidaju brzo ni u uslovima pravilne ishrane i treninga, a gladovanje ne ubrzava njihov nestanak — naprotiv, može usporiti cjelokupan proces.
Jo-jo efekat i brzo vraćanje kilograma
Nakon perioda gladovanja, povratak normalnoj ishrani često dovodi do naglog vraćanja izgubljenih kilograma, pa i više nego ranije.
Ovaj poznati “jo-jo efekat” rezultat je poremećenog metabolizma i pojačanog skladištenja energije u obliku masti.
Poremećaj apetita i hormonske ravnoteže
Gladovanje utiče i na hormone koji regulišu glad i sitost, što može dovesti do:
- pojačanog apetita
- žudnje za visokokaloričnom hranom
- slabije kontrole porcija
Stručnjaci preporučuju umjeren pristup
Umjesto ekstremnih dijeta, stručnjaci savjetuju uravnoteženu ishranu uz blagi kalorijski deficit, redovnu fizičku aktivnost i dugoročnu disciplinu.
Takav pristup omogućava gubitak masnih naslaga bez narušavanja zdravlja i bez efekta vraćanja kilograma.
ETOportal/N.G.
