Istoričar Miloš Ković danas je potvrdio da mu je, kako je naveo, zabranjen ulazak u Republiku Hrvatsku, uz obrazloženje da navodno predstavlja “prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti i javnom zdravlju” te zemlje. Ković je rekao da je do zabrane došlo na graničnom prelazu tokom puta ka promociji njegove knjige.
Prema njegovim riječima, on i kolega Branislav Stanković čekali su na prelazu više sati, a nakon što su tražili njegove podatke, saopšteno mu je rješenje o zabrani ulaska u Hrvatsku. Ković je kazao da smatra kako ovakva odluka “ne može sakriti istinu” i da neće prestati da traži istinu o istorijskim događajima i stradanjima.
Pozicija srpskih medija i izjava samog Kovića
U srpskim medijima ističe se nastup Kovića i njegovog tumačenja događaja kao neposrednog povoda za zabranu. Srpski izvori prenose da je on na granici zadržan bez jasnog objašnjenja i da je prijavljeno rješenje o zabrani vjerovatno povezano sa njegovim interpretacijama istorijskih događaja i stavovima o srpskom identitetu i stradanju.
Ković u izjavama navodi i da je dijeljenje istine njegov profesionalni cilj, što uključuje i javne diskurse o konfliktima iz prošlosti, posebno u kontekstu Drugog svjetskog rata i ratova 1990‑ih.
Šta je rečeno u hrvatskim medijima
Za razliku od srpskih medija, do trenutka pisanja ovog teksta nema javno dostupnih velikih izvještaja hrvatskih medija koji bi detaljno analizirali ili potvrdili ovaj konkretan slučaj zabrane ulaska u Hrvatsku — kako u smislu službenih izjava hrvatskih vlasti, tako i ocjene razloga za takav potez. Nema potvrđenih saopštenja državnih institucija iz Hrvatske u kojima bi se obrazložilo rješenje ili pitanja bezbjednosti u ovom specifičnom slučaju, niti su hrvatski portali dali nezavisnu procjenu navoda Miloša Kovića.
Ovakav nedostatak opsežnih informacija ili zvaničnih reakcija u hrvatskim medijima razlikuje se od načina na koji su srpski izvori prenijeli događaj — sa fokusom na ličnu izjavu Kovića, njegovu profesorsku ulogu i istorijske stavove.
Širi kontekst regionalnih tenzija u medijskom izvještavanju
Regionalna medijska sfera na Balkanu često je osjetljiva na teme istorijskih interpretacija i pitanja između Srbije i Hrvatske. Analize medijskih sadržaja pokazuju da naslovi o međunacionalnim tenzijama često imaju jak emotivni ili identitetski naboj, i ponekad se interpretiraju kao dio šire narativne borbe oko prošlosti i nacionalnog sjećanja. Takav trend primjećen je i u kritikama odnosa prema istoriji u medijima sa obje strane, gdje se često naglašavaju različite perspektive na događaje iz 20. vijeka i ratove 90‑ih.
ETOportal
