PODGORICA – Kroz istoriju čovječanstva, ključna borba za slobodu uvijek se vodila oko jednog pitanja: kako ograničiti nekontrolisanu moć? Nekada su to bili apsolutistički monarhi, kasnije svemoćne države, a danas se to pitanje seli u sferu digitalnog koda. Pitanje vještačke inteligencije (AI) i ustava više nije futuristička debata o pobuni mašina, već goruće pitanje sadašnjosti koje direktno pogađa ljudska prava i dostojanstvo.
Od krune do koda
Ustavnopravna regulacija vještačke inteligencije (AI) predstavlja ključni izazov savremenog doba, transformišući borbu za ograničavanje moći sa monarha na algoritamske sisteme koji donose ključne životne odluke. Prema riječima Alekse Nikolića, asistenta sa Pravnog fakulteta u Beogradu, neophodno je uspostaviti „digitalni ustav“ koji će, kroz pravo na objašnjenje i ljudski nadzor, spriječiti digitalnu tiraniju i očuvati dostojanstvo pojedinca.
Algoritam kao novi „Levi@tan“
Savremeni algoritmi posjeduju moć koja prevazilazi granice država. Oni oblikuju javno mnjenje, filtriraju informacije i vrše nadzor u realnom vremenu. Problem nastaje jer ustavni okviri, pisani u eri papira i mastila, teško prepoznaju „diskriminaciju putem koda“. Ako algoritam favorizuje određenu grupu ili krši privatnost, kome se građanin može žaliti ako je proces odlučivanja „crna kutija“?
Pravo na „ljudski nadzor“
Pravni eksperti sve glasnije zagovaraju uvođenje novih ustavnih kategorija:
- Pravo na objašnjenje: Svaki građanin mora imati pravo da sazna zašto je algoritam donio odluku koja ga pogađa.
- Zabrana digitalne tiranije: Onemogućavanje da vještačka inteligencija preuzme suverena prava države u donošenju ključnih presuda.
- Ljudski suverenitet: Princip da konačna riječ u procesima koji se tiču osnovnih prava mora ostati u rukama čovjeka, a ne mašine.
Izazov za Crnu Goru i Evropu
Dok Evropska unija svojim Zakonom o vještačkoj inteligenciji (AI Act) postavlja prve temelje regulacije, postavlja se pitanje da li su nacionalni ustavi spremni za ovu promjenu. Ustav više ne smije biti samo brana od zloupotrebe državne policije, već i od zloupotrebe tehnoloških giganata i njihovih netransparentnih procesa.
Povratak čovjeku
Borba za digitalni ustav je borba za očuvanje suštine demokratije. Ako dopustimo algoritmima da vladaju bez nadzora, rizikujemo povratak u neku vrstu tehnološkog feudalizma. Baš kao što je Magna Carta 1215. godine ograničila kralja, danas nam je potrebna „Velika povelja digitalnih prava“ koja će osigurati da tehnologija služi čovjeku, a ne obrnuto.
ETOportal
