Vještačka inteligencija posljednjih godina postala je dio svakodnevnog života. Koristi se u medicini, obrazovanju, industriji, marketingu, medijima i gotovo svim oblastima poslovanja. Upravo zbog njenog ubrzanog razvoja Evropska unija uvodi nova pravila čiji je cilj da građani znaju kada gledaju ili čitaju sadržaj koji je nastao uz pomoć AI tehnologije.
AI Fokus/Nataša Goleš
Međutim, u javnosti se često može čuti tvrdnja da će „svaki tekst koji je napisao AI morati da nosi oznaku“. To nije sasvim tačno.
Suština evropskog Zakona o vještačkoj inteligenciji (AI Act) nije zabrana korišćenja AI, već uvođenje transparentnosti i odgovornosti. Cilj je da korisnici mogu da prepoznaju kada je određeni sadržaj vještački generisan ili značajno izmijenjen uz pomoć AI, posebno ako postoji mogućnost da bude obmanjujući.
Najveća pažnja usmjerena je na takozvane „deepfake“ sadržaje – fotografije, video-snimke ili audio-zapise koji mogu izgledati potpuno autentično, iako su nastali pomoću vještačke inteligencije. U takvim slučajevima, prema evropskim pravilima, korisnici bi trebalo da budu jasno obaviješteni da sadržaj nije stvaran ili da je digitalno izmijenjen.
Kada su u pitanju mediji, situacija je drugačija.
Ako novinar koristi AI kao alat za istraživanje, prevođenje, lekturu, organizaciju podataka ili pomoć u pisanju, a konačni tekst uređuje, provjerava i potpisuje čovjek, takva upotreba ne znači automatski da svaki članak mora nositi oznaku „napisano pomoću AI“.
Drugim riječima, odgovornost ostaje na autoru i uredniku. Vještačka inteligencija može biti pomoćnik, ali ne oslobađa čovjeka obaveze da provjeri činjenice, procijeni vjerodostojnost izvora i preuzme odgovornost za objavljeni sadržaj.
Nova pravila donose i jednu važnu poruku: tehnologija ne smije biti izgovor za manipulaciju. Građani imaju pravo da znaju kada gledaju sadržaj koji može uticati na njihovo mišljenje, a koji nije nastao na tradicionalan način.
To će biti posebno važno u vrijeme izbornih kampanja, kriznih situacija i velikih društvenih događaja, kada lažni video-snimci, fotografije ili audio-zapisi mogu izazvati ozbiljne posljedice.
Za medije, ali i za kompanije koje koriste AI, naredni period neće značiti odustajanje od novih tehnologija. Naprotiv, vještačka inteligencija će se koristiti sve više. Razlika je u tome što će transparentnost postati jednako važna kao i sama tehnologija.
Budućnost, dakle, neće pripasti onima koji kriju da koriste AI, već onima koji ga koriste odgovorno, uz poštovanje etičkih standarda i povjerenja javnosti. Upravo to predstavlja suštinu evropskog pristupa – razvoj vještačke inteligencije, ali uz jasna pravila koja štite građane i jačaju povjerenje u digitalni sadržaj.
ETOportal
