Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, posebno kod djece, starijih osoba, trudnica, hroničnih bolesnika i ljudi koji rade na otvorenom. Pravilna hidratacija, izbjegavanje sunca, rashlađivanje prostora i briga o najugroženijima ključni su za prevenciju toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.
Posebno osjetljive grupe su mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe sa viškom tjelesne mase, kao i oboljeli od bolesti srca i krvnih sudova, respiratornih oboljenja i dijabetesa. Povećanom riziku izloženi su i radnici koji obavljaju fizičke poslove na otvorenom, sportisti, kao i osobe koje borave ili rade u nedovoljno provjetrenim i neadekvatno rashlađenim prostorijama.
Izbjegavajte sunce u najtoplijem dijelu dana
Direktno izlaganje suncu treba izbjegavati između 10 i 17 časova, naročito kada su u pitanju djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici.
Ukoliko je boravak napolju neophodan, preporučuje se:
-kretanje i zadržavanje u hladu;
-nošenje lagane, široke odjeće svijetlih boja, izrađene od prirodnih materijala;
-zaštita glave šeširom širokog oboda ili kapom;
-korišćenje naočara sa UV zaštitom;
-izbjegavanje intenzivnih fizičkih aktivnosti i treninga tokom najtoplijeg dijela dana.
Poslove koji zahtijevaju veći fizički napor najbolje je obavljati rano ujutro ili kasnije uveče. Radnici na otvorenom trebalo bi da prave češće pauze, odmaraju u hladu i redovno unose tečnost.
Hidratacija je ključna
Tokom velikih vrućina organizam gubi više tečnosti i minerala, zbog čega je neophodno redovno piti vodu i prije pojave osjećaja žeđi.
Preporučuje se unos obične ili negazirane vode, kao i napitaka sa malo šećera i bez kofeina. Treba ograničiti alkoholna i veoma zaslađena pića, jer mogu doprinijeti dehidraciji.
Starije osobe treba posebno podsticati da redovno piju, jer kod njih osjećaj žeđi može biti oslabljen. Djeci je potrebno češće nuditi manje količine vode.
Kada boravite napolju, uvijek uz sebe imajte flašicu vode.
Rashladite tijelo bez naglih temperaturnih promjena
Tijelo se može rashladiti povremenim tuširanjem mlakom vodom, kupanjem, korišćenjem vlažnih peškira ili rashlađivanjem stopala.
Izbjegavajte naglo izlaganje veoma hladnoj vodi, naročito nakon dužeg boravka na suncu ili fizičkog napora. Postepeno rashlađivanje je bezbjedniji izbor.
Kako rashladiti dom
Prostorije u kojima boravite treba održavati što prijatnijim, posebno ako u njima žive djeca, starije osobe, trudnice ili hronični bolesnici.
Tokom dana preporučuje se:
-zatvaranje prozora i vrata na sunčanoj strani;
-spuštanje roletni i korišćenje zavjesa ili tendi;
-gašenje nepotrebnih svjetala i isključivanje uređaja koji dodatno zagrijavaju prostor;
-boravak u najhladnijoj prostoriji doma.
Noću i u ranim jutarnjim časovima prostor treba provjetravati kada je spoljašnja temperatura niža.
Klima-uređaj treba koristiti umjereno. Temperatura ne bi trebalo da bude podešena znatno niže od spoljašnje, kako bi se izbjegao nagli temperaturni šok pri izlasku. Takođe, vrata i prozore treba držati zatvorenim dok klima radi.
Poseban oprez u vozilima
Putovanja treba, kada je moguće, planirati van najtoplijeg dijela dana.
Prije ulaska u vozilo koje je bilo parkirano na suncu, potrebno je otvoriti vrata i prozore i sačekati nekoliko minuta da se unutrašnjost provjetri. Posebnu pažnju treba obratiti na zagrijane površine, poput volana, sjedišta i metalnih djelova.
Temperatura u vozilu treba da bude prijatna, ali ne pretjerano niska u odnosu na spoljašnju.
Djecu i kućne ljubimce nikada ne ostavljajte same u parkiranom vozilu, čak ni nakratko i čak ni kada je vozilo u hladu. Temperatura u automobilu može veoma brzo dostići opasne vrijednosti.
Ne zaboravite najugroženije
Tokom toplotnog talasa važno je redovno provjeravati kako su stariji članovi porodice, komšije i osobe koje žive same ili se otežano kreću.
Djeca ne bi trebalo da borave napolju tokom najtoplijeg dijela dana, niti da budu izložena direktnom sunčevom zračenju.
Vrućina može ozbiljno ugroziti i kućne ljubimce. Potrebno im je obezbijediti dovoljno svježe vode i hlad, a šetnje organizovati rano ujutro ili kasnije uveče. Treba izbjegavati hodanje po užarenom asfaltu i betonu.
Hronični bolesnici i terapija
Osobe koje imaju hronične bolesti i redovno koriste terapiju treba da budu posebno oprezne. Visoke temperature mogu uticati na ravnotežu tečnosti u organizmu, krvni pritisak i djelovanje pojedinih lijekova.
Poseban oprez potreban je kod terapije koja utiče na izlučivanje tečnosti ili krvni pritisak. Terapiju ne treba samostalno mijenjati niti prekidati o mogućim prilagođavanjima potrebno je razgovarati sa ljekarom ili farmaceutom.
Lijekove treba čuvati prema uputstvu proizvođača. Neki preparati zahtijevaju čuvanje na temperaturi ispod 25 stepeni, dok je za druge potreban poseban režim skladištenja.
Kada potražiti pomoć?
Glavobolja, izrazita slabost, vrtoglavica, mučnina, ubrzan puls, pojačano znojenje, grčevi i osjećaj iscrpljenosti mogu ukazivati na pregrijavanje organizma.
Zbunjenost, gubitak svijesti, veoma visoka tjelesna temperatura, prestanak znojenja ili naglo pogoršanje stanja mogu biti znaci toplotnog udara i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Osobu koja ima ove simptome treba odmah skloniti u hlad ili rashlađenu prostoriju, olabaviti joj odjeću, postepeno rashladiti tijelo i, ukoliko je pri svijesti, ponuditi joj vodu.
Prevencija je najbolja zaštita
Pravovremene i jednostavne mjere mogu značajno smanjiti rizik od zdravstvenih komplikacija i pomoći da se visoke temperature prebrode bez ozbiljnijih posljedica.
ETOportal
