Povodom odlaganja ročišta za kontrolu dopunjene optužnice u predmetu „Aco Mijajlović i drugi“ Advokat i branilac Draga Spičanovića, Miloš Vukčević, za ETOportal je saopštio da javnost treba da bude upoznata sa okolnostima koje, prema njegovim riječima, prevazilaze interes konkretnog postupka i zadiru u jedno od temeljnih načela demokratskog društva – nezavisnost sudske vlasti.
On je podsjetio da je Viši sud u Podgorici ranije vratio optužnicu Specijalnom državnom tužilaštvu na dopunu, nakon što je, kako navodi, utvrdio postojanje ozbiljnih činjeničnih i pravnih nedostataka.
„Sud je jasno ukazao da nijesu dovoljno konkretizovane radnje koje se odnose na navodno organizovanje kriminalne organizacije, da nije određeno u čemu se sastoji navodno pribavljena korist kod krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja, kao i da postoje nedostaci u pogledu primjene odredbi koje se odnose na odavanje tajnih podataka“, kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, umjesto da postupi po pravnim shvatanjima Višeg suda i otkloni nedostatke na koje je ukazano, SDT je dopunjenu optužnicu, u značajnom dijelu, pretvorilo u polemiku sa sudom, nastojeći da obrazloži zbog čega smatra da je prethodna odluka vijeća bila pogrešna.
Vukčević je posebno ukazao na činjenicu da je SDT, nakon donošenja takve odluke, zatražilo izuzeće sudskog vijeća koje je vršilo kontrolu optužnice.
„Iz sadržine zahtjeva proizlazi da tužilaštvo nije ukazalo ni na jednu okolnost koja bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost članova vijeća, niti je tvrdilo da postoji bilo kakav lični odnos sudija prema bilo kojoj procesnoj strani. Umjesto toga, SDT je poimenično navelo članove vijeća i detaljno obrazlagalo u kojim su drugim predmetima učestvovali i kakve su odluke tada donosili, navodeći da su u tim predmetima prihvatali pravna shvatanja koja u ovom predmetu, navodno, više ne prihvataju“, naveo je on.
„Ne radi se o istim predmetima“
Vukčević smatra da je takav pristup pogrešan i potencijalno opasan po princip nezavisnosti sudske vlasti.
„Prije svega, ne radi se o istim predmetima. Ne radi se ni o istim činjenicama, ni o istim dokazima, niti o istim optužnicama. Predmeti na koje se SDT poziva nijesu činjenično ni pravno identični predmetu ‘Mijajlović i drugi’, zbog čega nije moguće izvoditi zaključak da je vijeće promijenilo svoj pravni stav“, kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, riječ je o različitim činjeničnim situacijama koje zahtijevaju zasebnu i individualizovanu pravnu ocjenu.
„Sud nije dužan da mehanički potvrđuje svaku narednu optužnicu zato što je u nekom drugom predmetu donio određenu odluku. Njegova obaveza je da svaki predmet cijeni zasebno, na osnovu činjenica, dokaza i zakona“, istakao je Vukčević.
On je naveo da se SDT poziva i na odluke hrvatskih sudova, ali da, prema stavu odbrane, iz tih odluka izdvaja pojedine pravne zaključke, dok se ne razmatraju odlučne činjenice na kojima su takvi zaključci zasnovani.
Kako je pojasnio, u predmetima na koje se tužilaštvo poziva policijski službenici, prema navodima iz tih sudskih odluka, nijesu samo neovlašćeno pristupali bazama podataka ili dostavljali informacije trećim licima, već su članovima kriminalnih grupa saopštavali podatke o osobama koje se nalaze na Interpolovim potjernicama, otkrivali identitet prikrivenih istražilaca i tajnih agenata, upozoravali na planirane policijske akcije, kao i dostavljali podatke o kretanju i rasporedu policijskih patrola.
„Takve konkretne činjenice predstavljale su osnov za zaključak da je kriminalna organizacija ostvarivala jasnu i neposrednu korist. Takvih činjenica u predmetu ‘Mijajlović i drugi’ nema“, tvrdi Vukčević.
On je naveo da, prema stavu odbrane, u predmetnoj optužnici nije opisano da je bilo ko izbjegao hapšenje, policijsku kontrolu ili drugu službenu radnju, niti da je na osnovu navodno pribavljenih podataka izvršeno ili olakšano izvršenje nekog krivičnog djela.
„Umjesto toga, koristi se apstraktna formulacija da je kriminalna organizacija sticala ‘moć’, ‘uticaj’ ili ‘privilegovan položaj’, što, prema stavu odbrane, ne predstavlja konkretan opis koristi kakav zahtijeva krivično pravo“, rekao je Vukčević.
Pravni zaključci ne mogu se odvajati od činjenica
Vukčević je istakao da je odbrana na navedena pitanja ukazala i u prigovorima na dopunjenu optužnicu.
„Pravni stavovi iz drugih predmeta ne mogu se posmatrati izdvojeno od činjenica na kojima su zasnovani. SDT pokušava da prenese pravne zaključke iz potpuno drugačijih predmeta, dok istovremeno prećutkuje odlučne činjenice koje su dovele do tih zaključaka. Takav pristup, prema stavu odbrane, nije pravno održiv i ne može predstavljati osnov ni za potvrđivanje optužnice, niti za zahtjev za izuzeće vijeća koje je uočilo da u ovom predmetu takvih činjenica nema“, kazao je on.
Govoreći o dijelu optužnice koji se odnosi na informacije koje su kasnije objavljivane u medijima, Vukčević je naveo da je odbrana ukazala na značaj slobode izražavanja i prava javnosti da bude informisana.
„Prikupljanje informacija, njihova provjera i objavljivanje predstavljaju sastavni dio slobode izražavanja i prava javnosti da bude informisana, koje garantuju Evropska konvencija o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima“, naveo je Vukčević.
Prema njegovim riječima, SDT nije opisalo konkretnu radnju kojom je bilo koji medij stavljen pod protivpravnu kontrolu, niti je navedeno da je bilo koji novinar ili urednik bio izložen prinudi, prijetnji ili podmićivanju radi objavljivanja određenih informacija.
Zbog toga se, kako je dodao, postavlja pitanje na koji način se prikupljanje informacija koje su kasnije objavljene u medijima može poistovjetiti sa djelovanjem kriminalne organizacije ukoliko nijesu opisani konkretan kriminalni cilj, konkretna korist i konkretne posljedice.
„Izuzeće ne smije biti sredstvo osporavanja pravnog stava“
Vukčević je ocijenio da posebno zabrinjava mogućnost da se institut izuzeća sudija koristi kao sredstvo za osporavanje pravnog stava vijeća koje je izvršilo zakonsku obavezu i kontrolisalo optužnicu.
„Kada bi se prihvatila logika da sudiju treba izuzeti zato što je u drugom, činjenično potpuno različitom predmetu donio drugačiju odluku, onda bi svaki sudija bio pod pritiskom da u budućnosti odlučuje ne prema činjenicama konkretnog slučaja, već prema tome kako je odlučivao ranije“, smatra Vukčević.
On je naglasio da takav pristup, prema njegovom mišljenju, nije u skladu sa principima na kojima počiva nezavisno sudstvo niti sa evropskim standardima pravičnog suđenja.
Na kraju je podsjetio da se njegov branjenik Drago Spičanović, prema navodima odbrane, već gotovo deset mjeseci nalazi u pritvoru, dok optužnica protiv njega još nije potvrđena.
„Upravo zbog toga odgovornost svih učesnika u postupku je još veća. Krivični postupak mora se voditi isključivo u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje pretpostavke nevinosti, prava na pravično suđenje i nezavisnosti sudske vlasti. To nije interes samo odbrane i okrivljenih, već interes svih građana koji očekuju da sudovi odlučuju na osnovu činjenica i zakona, a ne pod pritiskom ili zbog nezadovoljstva bilo koje procesne strane njihovim odlukama“, zaključio je Vukčević.
ETOportal
