Toplotni talasi koji sedmicama zahvataju Crnu Goru nijesu samo meteorološka pojava već ozbiljan društveni, ekološki i ekonomski izazov. Dok vodostaji rijeka opadaju, izvorišta gube izdašnost, a pojedine primorske opštine već osjećaju posljedice smanjenih rezervi vode, javnost ostaje uskraćena za redovne stručne informacije koje bi morale predstavljati osnov za planiranje preventivnih mjera.
Klimatski sistem nad Crnom Gorom posljednjih godina prolazi kroz ubrzane promjene koje se više ne mogu posmatrati kao pojedinačni ekstremni događaji. Sve duži periodi bez padavina, rekordno visoke temperature vazduha i izraženo povećanje evapotranspiracije dovode do kontinuiranog smanjenja raspoloživih vodnih resursa. U takvim okolnostima uloga državnih institucija dobija poseban značaj. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao nacionalna stručna ustanova za praćenje meteoroloških i hidroloških procesa, trebalo bi da bude jedan od najaktivnijih izvora informacija za građane, lokalne uprave, vodoprivredna preduzeća, sektor zaštite i spasavanja, poljoprivredu i energetiku. Redovno objavljivanje podataka o vodostajima rijeka, stanju podzemnih voda, hidrološkim prognozama i klimatskim trendovima nije administrativna obaveza, već jedan od osnovnih instrumenata upravljanja rizicima. Kada takve informacije izostanu ili nijesu dovoljno dostupne, otežava se donošenje pravovremenih odluka i smanjuje sposobnost sistema da preventivno djeluje.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se vrhunac sušnog perioda poklapa sa glavnom turističkom sezonom, kada je potrošnja vode višestruko povećana. Već sada pojedini djelovi Kotora i Herceg Novog bilježe probleme u urednom vodosnabdijevanju, što jasno pokazuje koliko su klimatski ekstremi postali pitanje funkcionisanja lokalnih zajednica i ukupne turističke privrede. Iskustva Španije, Italije, Portugala, Francuske i Grčke pokazuju da se u periodima izražene suše svakodnevno objavljuju hidrološki bilteni, procjene raspoloživosti vodnih resursa i preporuke za racionalnu potrošnju vode. Takva praksa omogućava građanima i privredi da blagovremeno prilagode svoje aktivnosti, dok lokalnim upravama daje mogućnost da planski uvode preventivne mjere prije nego što dođe do restrikcija. Crna Gora mora razvijati isti model upravljanja, zasnovan na transparentnosti, naučno utemeljenim podacima i kontinuiranoj komunikaciji sa javnošću, jer klimatske promjene ne ostavljaju prostor za institucionalnu pasivnost.
Klimatske projekcije za područje Mediterana, kojem pripada i Crna Gora, ukazuju da će toplotni talasi biti sve duži, intenzivniji i učestaliji, dok će ljetnje padavine nastaviti da opadaju. To znači da pitanje upravljanja vodnim resursima postaje jedno od ključnih pitanja nacionalne bezbjednosti, ekonomskog razvoja i zaštite zdravlja stanovništva. Potrebno je uspostaviti integrisani sistem klimatskog monitoringa koji će objediniti meteorološke, hidrološke i klimatske pokazatelje i omogućiti pravovremeno izdavanje upozorenja svim nadležnim službama i građanima. Jednako je važno razvijati kulturu racionalne potrošnje vode kroz stalne informativne kampanje, a ne samo u trenucima kada nastupe problemi. Upravo zbog toga stručne institucije moraju biti najvidljiviji dio sistema zaštite od klimatskih rizika, jer je pravovremena informacija danas jednako važna kao i svaka infrastrukturna investicija u očuvanje vodnih resursa.
Klimatske promjene više nijesu izazov budućnosti, one određuju način na koji država mora planirati svoje razvojne i bezbjednosne politike već danas.
ETOportal / mr Vojislav Marković – menadžer bezbjednosti
