Za mnoge ljude jutarnja kafa nije samo ritual kojim počinje dan. Nekima ona gotovo odmah nakon prve šolje pokrene probavu i potrebu za odlaskom u toalet. Iza toga ne stoji samo navika – kafa zaista može da utiče na rad crijeva.
Kofein može da podstakne pokretljivost probavnog sistema, ali zanimljivo je da sličan efekat kod pojedinih ljudi mogu imati i bezkofeinska kafa. Zbog toga se smatra da u reakciji ne učestvuje samo kofein, već i druge supstance iz kafe.
Kafa može da podstakne oslobađanje hormona koji utiču na rad debelog crijeva, a kod nekih ljudi taj efekat bude posebno izražen ujutru, kada se prirodno aktivira probavni sistem.
Ipak, kafa ne prija svima.
Kod osjetljivih osoba može izazvati žgaravicu, nelagodu u želucu, ubrzan rad srca, nervozu ili češću stolicu. Problem može biti izraženiji ako se kafa pije na prazan želudac ili u većim količinama.
Koliko kafe je dovoljno?
Za većinu zdravih odraslih osoba, do oko 400 miligrama kofeina dnevno smatra se količinom koja uglavnom ne predstavlja problem. To odgovara otprilike tri do četiri standardne šolje kafe, ali količina kofeina značajno zavisi od vrste kafe, načina pripreme i veličine šolje.
Zato broj šolja nije jedino mjerilo. Velika, jaka kafa može sadržati mnogo više kofeina nego mala šolja espresa.
Važno je računati i kofein iz drugih izvora – čaja, energetskih napitaka, čokolade i pojedinih lijekova.
Ako nakon kafe osjećate drhtavicu, ubrzan rad srca, nervozu, nesanicu ili probleme sa želucem, to je znak da bi količinu trebalo smanjiti.
Za većinu ljudi jedna do tri šolje tokom dana može biti sasvim razumna navika, pod uslovom da ih dobro podnose.
Kafa, dakle, može biti prijatelj jutarnje probave, ali nije univerzalni „lijek“ za zatvor. Ako su problemi sa pražnjenjem crijeva česti ili dugotrajni, važnije je obratiti pažnju na ishranu, dovoljan unos tečnosti, kretanje i ukupne životne navike, a po potrebi razgovarati sa ljekarom.
Najvažnije je slušati sopstveni organizam – količina kafe koja nekome prija ne mora odgovarati drugoj osobi.
ETOportal
