Oko 11% benzinskih stanica u Francuskoj prijavilo je nestašicu najmanje jedne vrste goriva. Dizel je dostigao 2,378 eura, a Macron sazvao sastanak.
Poremećaji na tržištu goriva u Francuskoj se produbljuju. Prema podacima francuskih vlasti od 18. septembra, oko 11 odsto benzinskih stanica prijavilo je da nema najmanje jednu vrstu benzina ili dizela. Istovremeno, cijene goriva približavaju se istorijskim maksimumima.
Najizraženiji problemi registrovani su u regionu Grand Est, gdje je poteškoće imalo 16 odsto stanica. U Centre-Val de Loire problem je prijavilo 14 odsto, koliko i u Occitanie, dok je u Pays de la Loire taj udio iznosio 13 odsto. U Île-de-France situacija je bila nešto povoljnija, sa sedam odsto pogođenih stanica.
Podaci, međutim, ne znače da je svaka pogođena pumpa ostala potpuno bez goriva. Francuska statistika stanicu evidentira kao pogođenu i kada nedostaje samo jedna vrsta goriva, zbog čega stvarni problem za potrošače može biti širi od zvaničnog pokazatelja.
Pritisak na tržište dodatno povećavaju cijene. Prosječna cijena dizela 18. septembra dostigla je 2,378 eura po litru, samo dva centa ispod prethodnog rekorda od 2,398 eura. Za sedam dana dizel je poskupio 7,5 centi, a za mjesec 14,7 centi.
Benzin SP95-E10 koštao je prosječno 2,160 eura po litru, SP95 2,240, a SP98 2,250 eura. Rast cijena direktno povećava troškove transporta i poslovanja, ali i pritisak na kućne budžete.
Uzrok je kombinacija poremećaja na međunarodnom energetskom tržištu, posljedica rata na Bliskom istoku i problema sa transportom nafte. Reuters navodi da su cijene nafte ostale pod snažnim uticajem poremećaja u snabdijevanju i ograničenog protoka kroz ključne energetske rute.
Predsjednik Emmanuel Macron je 18. septembra u Jelisejskoj palati okupio političke lidere i kandidate za predsjedničke izbore kako bi razgovarali o međunarodnoj krizi i njenim posljedicama po Francusku, uključujući rast cijena energije.
Macron je najavio da će Francuska u narednim sedmicama inicirati sastanak G7 o energetici, na kojem bi se razmatrali načini stabilizacije snabdijevanja, uključujući mogućnost korišćenja strateških rezervi.
Vlada istovremeno priprema ciljanu pomoć najugroženijim građanima i radnicima koji zbog posla prelaze velike kilometraže. Šire smanjenje poreza na gorivo ostaje predmet političkog spora, dok vlasti upozoravaju na visok trošak takve mjere za državni budžet.
Ekonomski rizik je dvostruk, skuplje gorivo direktno smanjuje raspoloživi dohodak domaćinstava, dok povećani troškovi transporta mogu dodatno podići cijene robe i usluga. Za francusku privredu, koja istovremeno mora da vodi računa o javnim finansijama, prostor za široke subvencije je ograničen.
Francuska se zato nalazi pred problemom koji više nije samo pitanje cijene na pumpama. Poremećaji u snabdijevanju, visoke cijene energije i ograničen fiskalni prostor pretvaraju gorivo u širi makroekonomski izazov.
Izvor : Le Monde
ETOportal / V.M.
