U vremenu kada vještačka inteligencija može za nekoliko sekundi napisati tekst, prevesti knjigu, sažeti stotine stranica ili odgovoriti na gotovo svako pitanje, moglo bi se učiniti da knjiga polako gubi svoju ulogu. Ipak, veliki sajmovi knjiga širom svijeta pokazuju suprotno – knjiga se mijenja, ali ne nestaje.
U Hanoju je 2. oktobra otvoren ovogodišnji sajam knjiga, posvećen upravo vezi između znanja, knjige i tehnologije. Tema sajma „Books Unlock Knowledge – Technology Leads the Future“ stavlja u isti prostor ono što predstavlja jedno od najstarijih sredstava prenošenja znanja i tehnologiju koja danas mijenja način na koji do tog znanja dolazimo.
Ta veza postaje sve zanimljivija jer se mijenja i način na koji čitamo.
Nekada je knjiga bila predmet koji uzmemo u ruke, otvorimo na prvoj stranici i pratimo priču ili ideju do kraja. Danas istu knjigu možemo čitati na telefonu, tabletu ili elektronskom čitaču. Možemo slušati njenu audioverziju dok putujemo, a uz pomoć digitalnih alata možemo brzo pronaći određeni pojam ili dio teksta.
AI donosi još jednu promjenu. Čitalac sada može da pita sistem da mu objasni komplikovan odlomak, približi istorijski kontekst, prevede nepoznatu riječ ili preporuči knjigu na osnovu prethodnih interesovanja.
Ali upravo tu nastaje pitanje šta zapravo znači čitati.
Knjiga nije samo skup informacija koje treba što brže preuzeti. Čitanje zahtijeva vrijeme, pažnju i strpljenje. Čitalac mora da prati misao autora, da povezuje različite djelove priče i da sam donese zaključak. Kod književnosti je to još izraženije – smisao često nije samo u onome što piše, već i u onome što čitalac osjeti i prepozna između redova.
Zato tehnologija može biti odličan pomoćnik knjizi, ali teško može preuzeti iskustvo čitanja.
Posebno je zanimljivo što se nove generacije sa knjigom sve češće susreću upravo kroz tehnologiju. Preporuka može stići preko društvenih mreža, razgovor o romanu može se voditi na internetu, knjiga se može kupiti jednim klikom, a čitati na uređaju koji već nosimo u džepu.
To možda i jeste budućnost knjige – ne njeno nestajanje, već širenje izvan korica.
Sajam u Hanoju zato nosi poruku koja je mnogo šira od jednog kulturnog događaja. Tehnologija mijenja način na koji čuvamo, pronalazimo i dijelimo znanje, ali potreba čovjeka da čita, razmišlja, zamišlja i kroz tuđe priče razumije sebe nije nestala.
Možda će se promijeniti mjesto na kojem čitamo knjigu. Možda će se promijeniti njen oblik. Ali teško da će nestati potreba da je otvorimo – makar ona bila na ekranu.
ETOportal/Nataša Goleš
