Predsjednica ECB-a Kristin Lagard upozorava da energetska kriza povezana sa sukobom na Bliskom istoku istovremeno prijeti rastu cijena i privrednoj aktivnosti u Evropi.
Energetska kriza povezana sa sukobom na Bliskom istoku trenutno predstavlja najveću prijetnju evropskoj ekonomiji, jer istovremeno može podići cijene i usporiti privredni rast, ocijenila je predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard.
U intervjuu za francuski list „La Croix“, objavljenom na sajtu ECB-a, Lagard je kazala da je stabilnost cijena i dalje osnovni prioritet centralne banke, ali da je sada posebno važno pratiti kako se energetski šok prenosi na ostatak ekonomije.
Problem je u tome što poskupljenje energije ne ostaje samo na računima za gorivo i grijanje. Veći troškovi energije povećavaju troškove proizvodnje, transporta i poslovanja, što kompanije mogu pokušati da nadoknade višim cijenama proizvoda i usluga. Istovremeno, skuplja energija smanjuje kupovnu moć građana i može dovesti do slabije potrošnje.
„Glavna prijetnja danas je energetska kriza u vezi sa sukobom na Bliskom istoku i ona jasno utiče na cijene, ali i na rast“, rekla je Lagard.
Ona smatra da je evropski ekonomski model posljednjih godina ostao bez dijela svojih ranijih oslonaca. Među njima su bili relativno jeftina energija, posebno iz Rusije, veliko kinesko tržište za evropsku robu i američki bezbjednosni okvir.
Danas je slika znatno drugačija. Energetske veze sa Rusijom su značajno smanjene, dok Kina, osim što ostaje važno tržište, sve snažnije konkuriše evropskim kompanijama, posebno u naprednim tehnologijama.
Za Evropsku centralnu banku najveći izazov je da spriječi da privremeni energetski udar preraste u dugotrajniju inflaciju. ECB ne može obezbijediti dodatnu naftu i gas niti može riješiti probleme sa snabdijevanjem kroz Hormuški moreuz. Njena uloga je prije svega u monetarnoj politici.
Ukoliko bi energetski šok doveo do dugotrajnog rasta cijena, centralna banka mogla bi biti suočena sa teškom odlukom – podizanjem kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju, uz rizik da skuplje zaduživanje dodatno uspori privredu.
Lagard je podsjetila i na grešku iz 2021. godine, kada je ECB procijenila da će tadašnji energetski šok biti privremen. Kako je kazala, tada nije bilo moguće predvidjeti način na koji će se različite krize međusobno povezivati i pojačavati.
ECB za ovu godinu očekuje rast eurozone od 0,9 odsto, dok Lagard ističe da je evropski finansijski sistem danas znatno otporniji nego tokom velikih kriza 2008. i 2011. godine.
Kao jedan od dugoročnih odgovora na slabosti evropske ekonomije, ona vidi i dublju integraciju tržišta kapitala. Cilj je da se velika evropska štednja u većoj mjeri pretvori u ulaganja u evropske kompanije, tehnologiju i proizvodnju.
Za građane, međutim, najvažnije pitanje ostaje jednostavno: koliko će dugo trajati energetski pritisak i hoće li se ponovo preliti na cijene hrane, prevoza, stanovanja i drugih osnovnih troškova. Upravo od toga će u velikoj mjeri zavisiti koliko će evropska ekonomija uspjeti da izbjegne novi talas inflacije bez ozbiljnijeg usporavanja.
ETOportal
