Kraći dani, manje prirodne svjetlosti i promjene u svakodnevnoj rutini kod nekih ljudi mogu uticati na raspoloženje, san i nivo energije. Umor i pospanost često su povezani sa nedovoljnim snom, stresom i neredovnim obrocima, a nekoliko jednostavnih navika može pomoći da se tokom dana osjećamo odmornije.
Ipak, ako se umor javlja često ili traje duže vrijeme, važno je obratiti pažnju na moguće uzroke.
1. Redovan san važniji je od nadoknađivanja vikendom
Odraslima je uglavnom potrebno najmanje sedam sati sna tokom noći, mada potrebe mogu da se razlikuju od osobe do osobe. Odlazak u krevet i buđenje u približno isto vrijeme svakog dana mogu pomoći tijelu da uspostavi stabilniji ritam.
Za kvalitetniji san preporučuje se mirna, zamračena i prijatno rashlađena prostorija. Korisno je i da se pred spavanje smanji korišćenje telefona i drugih elektronskih uređaja, kao i da se izbjegavaju kafa i drugi napici sa kofeinom u kasnim popodnevnim i večernjim satima.
2. Dnevna svjetlost i kratka šetnja mogu napraviti razliku
Boravak na otvorenom tokom dana pomaže usklađivanju biološkog ritma, dok umjerena fizička aktivnost može poboljšati raspoloženje i kvalitet sna.
Čak i kratka šetnja od 10 do 15 minuta može biti dobar početak za osobe koje veći dio dana provode u zatvorenom prostoru ili sjedeći. Nije neophodno odmah uvoditi naporne treninge — važno je pronaći aktivnost koja odgovara fizičkoj kondiciji i postepeno je uključivati u svakodnevicu.
3. Ne preskačite obroke
Duge pauze između obroka kod nekih ljudi mogu biti praćene osjećajem iscrpljenosti i slabijom koncentracijom. Raznovrsna ishrana, sa povrćem, voćem, integralnim žitaricama, izvorima proteina i zdravim mastima, pomaže da organizam dobije potrebne hranljive materije.
Doručak nije obavezan u isto vrijeme za sve, ali je važno obratiti pažnju na sopstveni apetit i izabrati način ishrane koji omogućava dovoljno energije tokom dana. Umjesto oslanjanja na slatkiše i energetske napitke, bolji izbor mogu biti uravnoteženi obroci i užine.
4. Pijte dovoljno vode
Blaga dehidratacija može doprinijeti osjećaju umora, glavobolji i slabijoj koncentraciji. Zato je korisno da voda bude dostupna tokom dana i da se tečnost unosi redovno, posebno tokom fizičke aktivnosti ili boravka u toplim prostorijama.
Potrebe za tečnošću nijesu iste kod svih ljudi, jer zavise od aktivnosti, temperature, ishrane i zdravstvenog stanja.
5. Kafu ostavite za pravi trenutak
Kofein može privremeno povećati budnost, ali previše kafe ili njeno konzumiranje kasno tokom dana može otežati uspavljivanje i pogoršati kvalitet sna. Tako se stvara krug u kojem se umor tokom dana pokušava nadoknaditi kafom, a uveče je teže zaspati.
Ako primijetite da vam kafa remeti san, pokušajte da je pijete ranije tokom dana i smanjite količinu postepeno, umjesto da se oslanjate na nju svaki put kada osjetite pad energije.
6. Kratke pauze pomažu da se lakše održi koncentracija
Dugotrajni rad bez odmora, naročito uz stalno gledanje u ekran, može pojačati osjećaj mentalnog zamora. Kratko ustajanje, istezanje, nekoliko minuta na svježem vazduhu ili odvajanje od ekrana mogu pomoći da se lakše nastavi rad.
Korisno je i da se obaveze rasporede prema prioritetima, umjesto da se sve pokušava završiti odjednom. Redovan odmor nije gubljenje vremena, već dio održavanja koncentracije i radne sposobnosti.
Kada umor može biti znak zdravstvenog problema?
Iako su umor i pospanost često povezani sa svakodnevnim navikama, mogu biti i posljedica različitih zdravstvenih stanja, uključujući anemiju, poremećaje rada štitaste žlijezde, dijabetes ili probleme sa spavanjem.
Ako umor traje nekoliko sedmica, ne popravlja se nakon odmora, ometa svakodnevne aktivnosti ili je praćen drugim simptomima, potrebno je obratiti se ljekaru. Izražena dnevna pospanost, naročito uz glasno hrkanje ili prekide disanja tokom sna, takođe zaslužuje medicinsku procjenu.
Više energije ne dolazi uvijek iz jedne velike promjene. Redovan san, raznovrsna ishrana, dovoljno tečnosti, kretanje i kratke pauze mogu biti dobar početak, ali dugotrajan umor ne treba automatski pripisivati promjeni godišnjeg doba.
ETOportal
