Studentsku vlast u Srbiji čekaju složeni izazovi: Kosovo, evropske integracije, odnosi sa Rusijom, sankcije NIS-u, borba protiv korupcije i ekonomske reforme.
Pobjeda studentskog pokreta na parlamentarnim izborima u Srbiji otvara novo političko poglavlje, ali istovremeno stavlja pred buduću vlast niz zahtjevnih zadataka koji će pokazati da li je energiju protesta moguće pretvoriti u održivu državnu politiku. Prema izvještaju britanske agencije Rojters od 26. oktobra 2026. godine, među najosjetljivijim pitanjima biće Kosovo, zastoj u pregovorima sa Evropskom unijom i očuvanje energetске stabilnosti u okolnostima američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). Studentska lista Kosovo smatra sastavnim dijelom Srbije i zagovara diplomatsko djelovanje, zaštitu srpske zajednice na sjeveru i očuvanje zdravstvenih i obrazovnih institucija koje finansira Beograd, uz protivljenje pojedinim ranije postignutim sporazumima sa Prištinom. Takav pristup mogao bi dodatno otežati evropske integracije, budući da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje jedan od ključnih uslova na evropskom putu Srbije. Istovremeno, buduća vlada moraće da odredi jasnu strategiju prema Briselu, Moskvi i Vašingtonu, bez ugrožavanja nacionalnih i ekonomskih interesa zemlje. Najavljeni nastavak saradnje sa Rusijom, protivljenje uvođenju sankcija Moskvi i zavisnost od ruskog gasa zahtijevaće pažljivo usklađivanje sa evropskim očekivanjima i američkim restrikcijama prema NIS-u. U tom kontekstu, planirana promjena vlasničke strukture naftne kompanije i moguća transakcija sa mađarskim MOL-om biće važni za sigurnost snabdijevanja, ali i za širu energetsku politiku Srbije. Dodatni izazov predstavljaće obećanje o obustavi izvoza naoružanja u ratne zone, uključujući isporuke preko posrednika, čija će primjena zahtijevati transparentnu kontrolu i jasne kriterijume.
Na unutrašnjem planu, ključni test biće sprovođenje obećane borbe protiv korupcije i depolitizacije institucija, što je u središtu programa studentskog pokreta. Njihov plan u 11 tačaka predviđa snažniju nezavisnost pravosuđa i tužilaštva, formiranje posebne policijske strukture pod tužilačkim nadzorom, provjeru imovine javnih funkcionera, oduzimanje nezakonito stečene imovine, transparentnije javne nabavke i reviziju velikih infrastrukturnih projekata. Program obuhvata i reformu javnih medija i regulatornih tijela, zapošljavanje u javnom sektoru na osnovu stručnosti, besplatne udžbenike za osnovce i srednjoškolce, podršku domaćim preduzetnicima i poljoprivrednicima, kao i ulaganja u inovacije i obrazovanje. Na ekonomskom planu, studentski predstavnici najavljuju suzbijanje monopola u trgovini radi smanjenja cijena hrane, izmjene poreske politike u korist građana sa nižim primanjima, skraćivanje maksimalnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme sa 24 na 12 mjeseci i povoljnije stambene modele za mlade porodice, nastavnike i zdravstvene radnike. Predviđeni su i dostupniji ljekovi, snažnija zdravstvena zaštita u ruralnim područjima i unapređenje javnih usluga. Ipak, između političkih obećanja i njihove realizacije stoje ograničenja budžeta, institucionalni otpori, složeni međunarodni odnosi i potreba da se očuva privredna stabilnost. Projekcije rasta i kretanja inflacije, koje Rojters prenosi pozivajući se na ekonomske podatke, predstavljaju dodatni okvir za donošenje odluka, ali ne garantuju da će najavljene socijalne mjere biti lako finansirane. Uspjeh nove vlasti zato neće zavisiti samo od odlučnosti da raskine sa dosadašnjim praksama, već i od sposobnosti da obezbijedi zakonitost, stručnost, političku koheziju i mjerljive rezultate. Za građane će najvažniji pokazatelji promjene biti nezavisne institucije, odgovornost funkcionera, pristupačniji životni troškovi i kvalitetnije javne usluge, dok će na međunarodnom planu presudno biti može li Srbija da vodi uravnoteženu politiku, a da pritom ne ugrozi evropske perspektive i sopstvenu bezbjednost.
Izvor : Rojters / N1 — Students unveil recovery plan
ETOportal / V.M.
