Osam kompanija koje se bave nabavkom ljekova i medicinske opreme ili pružanjem usluga u toj oblasti ostvarilo je tokom prethodne tri godine ukupno 55,7 miliona eura neto dobiti, dok je njihova neraspoređena dobit na kraju prošle godine premašila 70 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz te organizacije upozoravaju da se u javnosti povremeno govori o smanjenju PDV-a na ljekove, dok se, kako navode, nedovoljno pažnje posvećuje pitanju monopola i visoke profitabilnosti u tom sektoru.
„Dok građani godinama plaćaju među najskupljim ljekovima u regionu, a iz političkih krugova se s vremena na vrijeme govori o potrebi smanjenja PDV-a na ljekove, uz izbjegavanje mnogo bitnije priče o postojanju monopola u ovoj oblasti, podaci za samo osam firmi koje se bave nabavkom ljekova ili opreme ili pružaju usluge pokazuju da su za prethodne tri godine generisale ukupno 55,7 miliona neto dobiti“, navodi se u saopštenju.
Prema podacima ASP-a, neto profitne marže analiziranih kompanija tokom prošle godine znatno su se razlikovale. Kod pojedinih su bile manje od pet odsto, kod drugih blizu sedam ili oko osam odsto, dok su u nekim slučajevima dostizale 18, pa čak i 34 odsto.
Osam kompanija je na kraju prošle godine imalo više od 70 miliona eura neraspoređene dobiti.
Iz ASP-a pojašnjavaju da neraspoređena dobit može biti iskazana kroz novac na računima ili u blagajni, imovinu poput opreme i nekretnina, ali i potraživanja. Kako ističu, taj pokazatelj jedan je od parametara finansijske snage preduzeća.
Analizirane kompanije su na kraju prošle godine zapošljavale ukupno 582 radnika. Tokom prethodne tri godine državi su uplatile 8,5 miliona eura poreza na dobit, dok su pojedine vlasnicima isplatile dividende u ukupnom iznosu od 15,5 miliona eura.
Iz ASP-a navode i primjer jedne kompanije, prema kojem bi vlasniku, nakon odbitka poreza na dividendu obračunatu na osnovu prošlogodišnjeg poslovnog rezultata, ostajalo oko 7.000 eura dnevno.
U toj organizaciji smatraju da podaci ukazuju na visoku profitabilnost sektora ljekova i medicinske opreme, ali podsjećaju da su slični rezultati zabilježeni i u trgovini.
ASP je prije nekoliko dana objavio da je osam vodećih kompanija iz trgovačkog sektora tokom prethodne tri godine ostvarilo 132 miliona eura neto dobiti, dok je njihova neraspoređena dobit na kraju prošle godine iznosila 228 miliona eura.
Iz te organizacije upozoravaju i na rast cijena hrane, ljekova, građevinskog materijala i stanova, kao i na povećanje kamatnih stopa. Zbog toga izražavaju bojazan od novog talasa inflacije uoči najavljenog povećanja zarada početkom naredne godine.
Kako navode, rast cijena ponekad može imati i elemente vještački izazvanog poskupljenja.
Vlada je najavila da će od početka naredne godine ograničiti trgovačke marže na osnovne životne namirnice, dok je sindikat pozvao da se ta mjera uvede odmah i proširi na sve robe i usluge, kako bi se spriječio novi talas inflacije.
Prema podacima o kretanju potrošačkih cijena koje navodi ASP, cijene su u septembru porasle 0,5 odsto u odnosu na avgust. U prvih devet mjeseci ove godine bile su prosječno 3,7 odsto više nego u istom periodu 2025. godine, dok je u poređenju sa decembrom prošle godine ukupan nivo cijena porastao 6,1 odsto.
ETOportal
