Kada ribari dignu glas, to nikada nije samo priča o ribi. To je priča o moru, ljudima i prostoru koji se mijenja pred njihovim očima. Ovih dana predsjednik Udruženja ribara i poštovalaca tradicionalnog ribanja Kotor, kapetan Bruno Janković, ponovo je upozorio da Bokokotorski zaliv više ne može da izdrži nekontrolisani rast broja glisera i turističkih plovila.
Njegove riječi nijesu usamljene. One se poklapaju sa onim na šta godinama upozoravaju naučnici, pomorski stručnjaci i međunarodne institucije, da Boka Kotorska ima svoje prirodne granice i da razvoj bez jasnih pravila vodi ka trajnim posljedicama.
Nauka već godinama upozorava
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore godinama ukazuje da je Bokokotorski zaliv izložen sve intenzivnijim pritiscima izazvanim ljudskim aktivnostima.
Direktor Instituta dr Mirko Đurović nedavno je poručio da je upravo slaba komunikacija između nauke, institucija i lokalne zajednice jedna od najvećih prepreka kvalitetnom upravljanju Bokom, naglašavajući da građani ne smiju ostati nijemi posmatrači kada je riječ o prostoru u kojem žive. Posebno je ukazao na izazove koje donosi intenzivan kruzing i nautički turizam, ističući potrebu za održivim modelima upravljanja zalivom.
Njegova koleginica dr Slavica Petović upozorila je da je Boka prostor izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, ali i područje koje trpi sve snažnije antropogene pritiske. Upravo zato, ističe ona, odluke o razvoju moraju biti zasnovane na naučnim analizama, a ne isključivo na ekonomskim interesima.
Da problem nije lokalnog karaktera potvrđuje i UNESCO.
Bokokotorski zaliv nalazi se na Listi svjetske kulturne i prirodne baštine upravo zbog svoje izuzetne univerzalne vrijednosti. UNESCO u svojim dokumentima godinama insistira da razvoj turizma, pomorske infrastrukture i saobraćaja mora biti pažljivo usklađen sa očuvanjem prirodnog i kulturnog pejzaža, kako bi se izbjeglo narušavanje vrijednosti zbog kojih je Boka stekla međunarodnu zaštitu.
Drugim riječima, pitanje nije da li turizam treba razvijati, već kako ga razvijati.
Nije problem turizam, već nedostatak reda
Posljednjih godina sve više stručnih skupova u Crnoj Gori govori upravo o ovoj temi.
Na međunarodnoj konferenciji „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“, organizovanoj u saradnji Pomorskog fakulteta Kotor i Instituta za biologiju mora, zaključeno je da održivi razvoj podrazumijeva usklađivanje interesa turizma, zaštite prirode, lokalnog stanovništva i pomorske bezbjednosti. Učesnici su naglasili da se budućnost zaliva ne može graditi bez kvalitetnog upravljanja pomorskim saobraćajem i poštovanja nosivog kapaciteta prostora.
Sličnu poruku uputio je i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, koji je ocijenio da rješenje nije u zabranama, već u odgovornom i održivom upravljanju koje će istovremeno štititi baštinu i omogućiti razvoj lokalne ekonomije.
Ribari vide ono što statistika često ne pokazuje
Dok institucije izrađuju strategije, ribari svakodnevno vide promjene na moru.
Njihove barke osjećaju talase koje proizvode gliseri. Njihove mreže osjećaju posljedice intenzivnog saobraćaja. Njihova djeca više ne mogu bezbrižno učiti da plivaju ispred porodičnih ponti kao nekada.
To nije nostalgija. To je pokazatelj da je odnos između čovjeka i mora ozbiljno narušen.
Vrijeme je za jasna pravila
Ako želimo da Boka ostane simbol Crne Gore, potrebno je učiniti ono što rade gotovo sve najvrijednije pomorske destinacije Evrope, jasno odrediti nosivi kapacitet akvatorijuma, strogo kontrolisati brzinu plovila, zaštititi zone kupanja, unaprijediti nadzor i donositi odluke na osnovu stručnih analiza.
Jer more nije autoput.
More je ekosistem.
A ekosistem ne može beskonačno podnositi pritisak.
Kapetan Bruno Janković možda govori u ime ribara, ali njegova poruka prevazilazi interese jedne profesije. To je upozorenje da Boka Kotorska nije neiscrpan resurs. Ona je prirodno i kulturno nasljeđe koje će opstati samo ako razvoj bude praćen odgovornošću.
Pitanje više nije da li treba reagovati.
Pitanje je koliko još vremena imamo prije nego što posljedice postanu nepovratne.
ETOportal / V.M.
