PODGORICA – Preliminarni rezultati državnog takmičenja u znanju ukazali su na zabrinjavajuće postignuće srednjoškolaca iz matematike, posebno u kategoriji trećih i četvrtih razreda, gdje značajan broj učenika nije ostvario bodove, dok su istovremeno u drugim predmetima zabilježeni izuzetno visoki rezultati.
Prema dostupnim podacima, dio učenika u takmičarskoj grupi iz matematike imao je maksimalno jedan, dva, četiri, pet ili sedam bodova od mogućih 100. Srednjoškolci su rješavali četiri zadatka, a u najvećem broju slučajeva nijesu uspjeli da riješe dva ili tri zadatka, što je rezultiralo ocjenom od nula bodova.
U kategoriji trećih i četvrtih razreda nijedan takmičar nije ostvario dovoljan broj bodova za plasman na prva tri mjesta. Pojedini učenici osvojili su svega četiri boda od maksimalnih 100. U konkurenciji prvih i drugih razreda, samo dva takmičara ostvarila su 62 i 65 bodova, što su ujedno i najviši zabilježeni rezultati iz matematike ove godine.
Kontrast u odnosu na druge predmete
Za razliku od matematike, rezultati u drugim predmetima pokazuju znatno viši nivo postignuća. U kategoriji srednjih škola zabilježeni su sljedeći uspjesi:
- Albanski jezik i književnost – 82 boda
- Engleski jezik – 86, 87, 89, 91 i 92 boda
- Francuski jezik – 91, 92 i 93 boda
- Italijanski jezik – 96 i 99 bodova
- Njemački jezik – 90 i 91 bod
- Ruski jezik – 91, 92, 94 i 95 bodova
- Fizika – 85 bodova
- Hemija – 81 bod
- Sociologija – 84 boda
Ovi podaci upućuju na izražen disbalans u postignućima među nastavnim oblastima, što zahtijeva pažljivu stručnu analizu, kako sa aspekta zahtjevnosti testova, tako i sa stanovišta kvaliteta pripreme učenika i metodologije ocjenjivanja.
Iz Ispitni centar Crne Gore navode da je postupak i dalje u toku, te da bi parcijalne analize u ovom trenutku mogle dovesti do nepotpunog sagledavanja procesa. Konačni rezultati očekuju se sredinom marta, nakon okončanja svih faza postupka.
Takmičari su, uz prisustvo mentora, imali pravo na uvid u radove 25. februara 2026. godine, u terminu od 10 do 14 časova, u prostorijama Ispitnog centra. Rok za podnošenje prigovora istekao je 26. februara u 15 časova.
Pedagoški aspekt: potreba za sistemskom analizom
Veliki broj nula bodova na državnom takmičenju iz matematike ne može se posmatrati isključivo kroz individualni uspjeh ili neuspjeh učenika. Takmičenja na državnom nivou predstavljaju vrh piramide znanja i zahtijevaju izuzetno visok nivo apstraktnog mišljenja, analitičkih sposobnosti i dugoročne pripreme. Ipak, činjenica da u starijim razredima srednjih škola nijesu ostvareni rezultati dovoljni za plasman na prva tri mjesta, dok su u jezicima i pojedinim drugim predmetima postignuti gotovo maksimalni bodovi, otvara prostor za preispitivanje:
-usklađenosti nastavnih planova i takmičarskih standarda,
-dostupnosti dodatne nastave i mentorske podrške,
-kriterijuma bodovanja i strukture zadataka,
-kao i motivacionog ambijenta za razvoj matematičke izvrsnosti.
Matematika je temeljna disciplina za razvoj logičkog mišljenja i osnova za STEM oblasti. Zbog toga ovakvi rezultati ne bi trebalo da budu predmet senzacionalizma, već ozbiljne stručne rasprave u okviru obrazovnog sistema.
Detaljna analiza biće moguća tek nakon objavljivanja konačnih rezultata i zvaničnih izvještaja. Do tada, podaci koji su dostupni predstavljaju signal da je potreban dodatni institucionalni napor u unapređenju matematičke pismenosti i takmičarske kulture među srednjoškolcima.
ETOportal / mr Vojislav Marković
