Savremeni stil života donio je duboke promjene u razvoju djece, a podaci ukazuju na zabrinjavajući trend smanjenja fizičke aktivnosti i porasta gojaznosti. Prema istraživanjima Institut za javno zdravlje, procenat djece koja su svakodnevno fizički aktivna opao je sa 28 odsto (2018) na svega 13 odsto (2022), dok istovremeno raste vrijeme provedeno pred ekranima. Vikendom čak 85 odsto djece provodi više od dva sata na društvenim mrežama. Posljedica je porast prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti sa 21 na 26 odsto, što predstavlja ozbiljan rizik za razvoj dijabetesa, hipertenzije i drugih hroničnih oboljenja u odraslom dobu.
Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo fizičke, već i emocionalne prirode. Ljekari iz Univerzitetska dečja klinikau Beogradu, bilježe sve češće slučajeve dijabetesa kod djece mlađe od sedam godina, ali i porast astme i drugih stanja povezanih sa gojaznošću. Istovremeno, djeca su sve više izložena osjećaju usamljenosti i nedostatku neposredne socijalne interakcije. Digitalne tehnologije razvijaju određene kognitivne sposobnosti, ali istovremeno potiskuju spontane oblike kretanja, igre i neposredne komunikacije, koji su ključni za cjelovit razvoj ličnosti.
U takvim okolnostima, odgovornost se dijeli između porodice i obrazovnog sistema. Dosljedno sprovođenje fizičkog vaspitanja u školama, podsticanje svakodnevne fizičke aktivnosti i ograničavanje vremena pred ekranima predstavljaju nužne korake. Jednako važna je i psihološka podrška, kako djeci tako i roditeljima, jer promjena životnih navika zahtijeva promjenu porodičnih prioriteta. Porodica kao temelj društva ima presudnu ulogu u formiranju zdravih obrazaca ponašanja, dok škola ostaje ključni saveznik u očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja djece.
NVO „Dječiji Savez Crne Gore“
