Odgovor Irana na navodni američki mirovni plan od 15 tačaka otvorio je novu fazu političko-bezbjednosnog nadmetanja sa Sjedinjene Američke Države, u kojoj diplomatski kanali funkcionišu paralelno sa otvorenim prijetnjama eskalacijom. Prema navodima iranskih državnih medija, uključujući agenciju Tasnim News Agency, Teheran je već dostavio svoj odgovor i sada očekuje reakciju Vašingtona, uz jasnu poruku da ponuđeni okvir smatra jednostranim i neprihvatljivim.
Iranska strana je, pozivajući se na izvore iz državnog aparata, definisala ključne uslove za eventualno smirivanje sukoba, prekid „agresije i atentata“, garancije da se rat neće ponoviti, jasno utvrđenu ratnu odštetu, kao i potpuni prekid neprijateljstava na svim frontovima, uključujući regionalne saveznike. Poseban akcenat stavljen je na pravo Irana da upravlja strateški ključnim Ormuskim moreuzom, koji Teheran vidi kao „prirodno i međunarodno utemeljeno pravo“, čime dodatno naglašava svoju geopolitičku poziciju u kontroli globalnih energetskih tokova.
Istovremeno, komunikacija između dvije strane odvija se posrednim kanalima, pri čemu su Pakistan i Turska označeni kao ključni posrednici u pokušaju smanjenja tenzija. Ipak, prema dostupnim informacijama, u ovoj fazi ne postoji jasan okvir za direktne pregovore, dok iranski zvaničnici ocjenjuju da američki prijedlog podrazumijeva odricanje od odbrambenih kapaciteta u zamjenu za neizvjesno ukidanje sankcija, što, kako tvrde, ne zadovoljava ni minimalne nacionalne interese.
Paralelno sa tim, retorika iz Vašingtona dodatno zaoštrava situacij, Bijela kuća poručila je da će uslijediti snažniji udari ukoliko Teheran odbije plan, dok Iran uzvraća prijetnjama blokade ključnih pomorskih pravaca, uključujući Crveno more i moreuz Bab el Mandeb. U takvom odnosu snaga, potencijalni sporazum ostaje daleko, a kriza poprima obrise šireg regionalnog bezbjednosnog izazova sa globalnim implikacijama.
ETOportal / V.M.
