Njemačka i još deset članica EU traže efikasnije odlučivanje u spoljnoj politici i manje mogućnosti za blokiranje zajedničkih odluka vetom, uz veće korišćenje konstruktivnog uzdržavanja i kvalifikovane većine.
Njemačka, zajedno sa još deset članica Evropske unije, pokrenula je inicijativu za efikasnije donošenje odluka u oblasti zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, sa ciljem da pojedinačne države ubuduće teže blokiraju zajedničko djelovanje Unije. Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Rumunija, Španija i Švedska uputile su pismo visokoj predstavnici EU za spoljnu politiku Kaji Kallas, u kojem traže veće korišćenje takozvanog „konstruktivnog uzdržavanja“, kao i aktivnije korišćenje mogućnosti koje postojeći ugovori EU već pružaju za odlučivanje kvalifikovanom većinom. Potpisnice istovremeno naglašavaju da konsenzus ostaje važan izvor legitimiteta Unije, ali upozoravaju da ne smije postati mehanizam koji onemogućava zajedničko djelovanje.
Prema dokumentu koji su objavili Euronews, Euractiv i ANSA, cilj nije neposredno ukidanje prava veta niti automatska promjena svih pravila glasanja u EU, već drugačije korišćenje mehanizama koji već postoje u evropskim ugovorima. Države potpisnice predlažu da članice koje se protive određenoj odluci, tamo gdje je to pravno moguće, češće koriste konstruktivno uzdržavanje umjesto blokiranja procesa. Takođe traže da se odluke iz oblasti spoljne politike ne povezuju sa pitanjima koja sa njima suštinski nijesu povezana, kao i da države koje ulažu prigovor zbog „vitalnih i obrazloženih razloga nacionalne politike“ svoje stavove detaljno obrazlože. Posebno se razmatra mogućnost šire primjene kvalifikovane većine tamo gdje to evropski ugovori već dozvoljavaju.
Ova inicijativa dolazi nakon niza situacija u kojima je pojedinačna članica koristila pravo veta ili prijetnju vetom kako bi usporila ili uslovila odluke većine država članica. U dokumentu se ne navodi formalno ukidanje nacionalnog veta, već potreba da se postojeća pravila koriste tako da Unija može brže i efikasnije djelovati u sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju. Posebno iskustvo Mađarske tokom mandata Viktora Orbana navodi se kao jedan od razloga zbog kojih dio članica želi promjenu političke prakse. Inicijativa sada otvara jedno od najosjetljivijih pitanja budućnosti EU i kako pomiriti zaštitu nacionalnih interesa država članica sa potrebom da Evropska unija, kada je riječ o spoljnoj politici i bezbjednosti, može donositi i sprovoditi odluke bez mogućnosti da je jedna država blokira.
Izvor : Euronews / ANSA
Etoportal / V.M.
