Litvanija se suočava sa novom političkom krizom nakon što je premijerka Inga Ruginjene zajedno sa članovima svoje Vlade podnijela ostavku usljed ozbiljnih neslaganja unutar vladajuće koalicije i promjene političkih odnosa u parlamentu.
Do pada Vlade došlo je nakon što su Socijaldemokrate, vodeća stranka lijevog centra, raskinule koalicioni sporazum sa populističkom partijom „Nemuno Aušra“, čime je otvoren put za formiranje nove parlamentarne većine.
Političke tenzije dodatno su pojačane kontroverzama koje prate jednog od bivših lidera te partije, Remigijusa Žemaitaitisa. On je prošle godine novčano kažnjen sa 5.000 eura nakon što je sud utvrdio da je javnim istupima i objavama na društvenim mrežama podsticao mržnju prema Jevrejima, umanjivao zločine nacističke Njemačke i relativizovao Holokaust. Postupak se trenutno nalazi pred apelacionim sudom, budući da tužilaštvo traži strožu kaznu, dok Žemaitaitis odbacuje optužbe i tvrdi da nije kriv.
Ostavku premijerke trebalo bi da razmotri predsjednik Litvanije, Gitanas Nausėda, od kojeg se očekuje da odlazećoj administraciji povjeri obavljanje tehničkog mandata do izbora nove Vlade.
Obraćajući se ministrima nakon podnošenja ostavke, Ruginjene je poručila da, uprkos političkim izazovima, Vlada iza sebe ostavlja značajne rezultate.
Socijaldemokrate su u međuvremenu postigle sporazum sa dvije stranke lijevog centra o formiranju nove koalicije bez partije „Nemuno Aušra“. Nova većina raspolaže sa 75 od ukupno 141 poslaničkog mjesta u litvanskom parlamentu, što joj omogućava stabilnu kontrolu zakonodavne vlasti.Prema novom koalicionom sporazumu, koji je potpisan prošle sedmice, za mandatara nove Vlade očekuje se nominacija lidera Socijaldemokratske partije, Mindaugas Sinkevičius.
Nova parlamentarna većina najavila je nastavak proevropske i proatlantske politike zemlje, uz jačanje ekonomskih interesa Litvanije i očuvanje strateških partnerstava.
Politički analitičari očekuju promjene u sastavu izvršne vlasti, uključujući zamjenu najmanje četiri ministra, dok će ključni državni prioriteti ostati nepromijenjeni – ekonomski razvoj, bezbjednost, evropske integracije i međunarodna saradnja.
U skladu sa ustavnom procedurom, kandidat za premijera, ukoliko dobije podršku parlamenta, imaće rok od 14 dana da predstavi sastav nove Vlade i njen program rada, nakon čega će poslanici odlučivati o davanju povjerenja novoj izvršnoj vlasti.
ETOportal / V.M.
