Rat u Ukrajini već je promijenio način na koji se posmatra uloga dronova na savremenom bojištu, a najnoviji primjer mogao bi označiti još jedan važan tehnološki iskorak. Prema izvještaju magazina Forbes, ukrajinske snage izvele su prvu javno poznatu borbenu operaciju u kojoj je veliki transportni dron dopremio kopneno besposadno vozilo ARK-1 u zonu djelovanja, nakon čega je robot nastavio izvršavanje zadatka na terenu. Vozilo je, prema dostupnim informacijama, bilo opremljeno protivoklopnom minom TM-62, a operacija je pokazala mogućnost povezivanja vazdušnih i kopnenih besposadnih sistema u jedinstvenu borbenu cjelinu. Iako je prerano govoriti o potpunoj revoluciji, riječ je o značajnom koraku ka novom modelu ratovanja u kojem se rizik za ljudstvo smanjuje, dok se dio opasnih zadataka prenosi na daljinski upravljane ili djelimično automatizovane platforme.
Do sada su veliki dronovi najčešće korišćeni kao svojevrsni „nosači“ manjih FPV letjelica, koje bi prevozili do područja djelovanja i potom lansirali prema cilju. Novi pristup ide korak dalje: umjesto manjeg drona, iz vazduha se doprema kopneni robot sposoban da se kreće terenom, prenosi teret i izvršava zadatke na udaljenosti od operatera. Prema podacima koji se pripisuju proizvođaču, ARK-1 može preći više kilometara i nositi teret, dok komunikacioni sistemi omogućavaju upravljanje sa velike udaljenosti. Njegova prednost nije samo u nosivosti, već i u mogućnosti da se nakon iskrcavanja kreće bliže tlu, sa manjom vidljivošću i drugačijim taktičkim profilom od vazdušnih dronova. Ipak, važno je razlikovati autonomno djelovanje od daljinskog upravljanja: javno dostupni podaci ne potvrđuju da je cijela misija izvršena bez ljudske kontrole, pa se tvrdnje o potpunoj samostalnosti robota moraju posmatrati sa rezervom.
Ovakav razvoj otvara pitanje da li će buduće vojne operacije sve manje ličiti na tradicionalne desante, a sve više na koordinisano djelovanje mreže dronova, kopnenih robota i digitalnih sistema. Sam koncept nije nov, slične tehnologije ranije su testirane u vojnim laboratorijama i eksperimentalnim programima, ali je rat u Ukrajini ubrzao njihovu primjenu u stvarnim borbenim uslovima. Ukrajinske snage već koriste besposadna kopnena vozila za izviđanje, dostavljanje municije, evakuaciju ranjenih i druge zadatke, dok razvoj većih transportnih platformi dodatno širi njihove mogućnosti. Ako se ovakav model pokaže pouzdanim i ekonomičnim, robotizovane jedinice mogle bi postati važan dio budućih operacija ,ne kao potpuna zamjena za vojnike, već kao sredstvo koje preuzima najopasnije zadatke i mijenja odnos između tehnologije, ljudstva i rizika na savremenom bojištu.
ETOportal / V.M.
