Sve veći broj država uvodi ili razmatra ograničenja korišćenja društvenih mreža za djecu i maloljetnike, zbog zabrinutosti stručnjaka o mogućem štetnom uticaju digitalnog sadržaja na psihički i socijalni razvoj mladih. U Crnoj Gori, gdje više od 70% stanovništva koristi društvene mreže, a među mladima do 18 godina broj korisnika prelazi 85%, ova tema postaje posebno važna. Stručnjaci naglašavaju da društvene mreže mogu imati i pozitivne i negativne efekte, ali problem nastaje kada njihovo korišćenje preraste u zavisnost, udaljavajući mlade od stvarnih socijalnih kontakata i kvalitetne interakcije.
U svijetu postoje primjeri zabrana, Australija je prva zabranila pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina, a Malezija je slijedila isti put. U Evropi, Francuska i Španija pripremaju modele zabrane za mlađe od 15 godina, dok niz zemalja razmatra strože regulative. Evropski parlament zagovara zabranu za mlađe od 13 godina, što bi se kroz proces usklađivanja zakonodavstva EU moglo indirektno odraziti i na Crnu Goru. Slične inicijative postoje i u regionu, poput Rezolucije Narodne skupštine Republike Srpske o zaštiti djece u digitalnom okruženju, koja predviđa ograničenja za djecu do 15 godina.
Stručnjaci ističu da prekomjerno korišćenje društvenih mreža, mobilnih uređaja i digitalnih igara može dovesti do zavisničkih obrazaca i psihofizičkih posljedica, prvenstveno zbog prekomjernog lučenja dopamina i prividnog osjećaja ugođaja. Naglašavaju da je praksa uvođenja zabrana izazovna, te da ključnu ulogu imaju roditelji, koji mogu djecu učiti da društvene mreže nisu prijetnja, već alat čija se pravilna upotreba mora naučiti, stvarajući temelje za odgovorno digitalno ponašanje.
Najefikasniji pedagoški pristup leži u jačanju medijske pismenosti, kontinuiranoj roditeljskoj kontroli i obrazovanju odraslih o digitalnim medijima. Škole sve češće regulišu korišćenje mobilnih uređaja kroz pravilnike i kućne redove, dok roditelji mogu prilagođavati društvene norme, na primjer odgađanjem kupovine prvog mobilnog telefona. Promišljene odluke, utemeljene na stručnim smjernicama i najboljoj pedagoškoj praksi, mogu značajno unaprijediti mentalno zdravlje, socijalnu odgovornost i digitalnu sigurnost mladih, bez potrebe za drastičnim zabranama.
NVO „Dječiji Savez Crne Gore“
