Visoke ljetnje temperature predstavljaju ozbiljan izazov za organizam, posebno kod djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika i svih koji veći dio dana provode na otvorenom. Ljekari i nutricionisti upozoravaju da osjećaj žeđi nije uvijek pouzdan pokazatelj potrebe za tečnošću, zbog čega vodu treba piti redovno i prije nego što se javi žeđ. Iz lične prakse u radu sa pacijentima tokom ljetnjih mjeseci, stručnjaci ističu da su najčešći uzroci iscrpljenosti upravo nedovoljna hidratacija i gubitak elektrolita usljed pojačanog znojenja. Najbolji izbor su obična voda, prirodna mineralna voda, nezaslađeni biljni čajevi i, kada je znojenje intenzivno ili nakon fizičke aktivnosti, izotonični napici koji nadoknađuju natrijum, kalijum i magnezijum. Nutricionistkinja Darija Vranešić Bender preporučuje da se tokom dana unese najmanje 1,5 do 2 litra tečnosti, uz prilagođavanje količine vremenskim uslovima i nivou aktivnosti.
Jednako važna kao i piće jeste pravilna ishrana. Iskustva stručnjaka pokazuju da organizam tokom velikih vrućina najbolje podnosi lagane obroke bogate vodom, vitaminima i mineralima. Svježe voće poput lubenice, dinje, narandže i bobičastog voća, kao i povrće poput krastavca, paradajza i tikvica, doprinose hidrataciji i nadoknađuju izgubljene nutrijente. Preporučuju se mediteranski način ishrane, riba, integralne žitarice, fermentisani mliječni proizvodi sa manjim udjelom masti i hladne povrtne supe, dok alkohol, gazirani i zaslađeni napici, kao i veće količine kofeina, mogu dodatno povećati rizik od dehidracije. Stručnjaci savjetuju da se izbjegavaju teška i masna jela, jer opterećuju probavni sistem i dodatno zagrijavaju organizam. Pravilna hidratacija, uravnotežena ishrana i boravak u rashlađenim prostorijama ostaju najefikasniji način zaštite zdravlja tokom ljetnjih vrućina.
ETOportal
