Ekonomija Njemačke izgubila je na snazi i u 2024. godini, drugoj uzastopnoj godini pada, jer su preplašeni potrošači trošili manje, a konkurencija iz Kine se umiješala u posao izvoza automobila i industrijskih mašina, koji je nemačkim privrednicima tradicionalno bio izuzetno lukrativan.
Bruto-domaći proizvod (BDP) Njemačke smanjio se prošle godine za 0,2 odsto, prema preliminarnim zvaničnim podacima koji su objavljeni nekoliko nedjelja prije parlamentarnih izbora, na kojima će ekonomska pitanja biti od prioritetnog značaja za glasače.
Smanjenje rasta u 2023. godini iznosilo je 0,3 odsto.
Njemačka ekonomija sada je samo za 0,3 odsto jača u odnosu na stanje iz 2019. godine, prije izbijanja pandemije kovida-19.
Zbog slabih rezultata u 2024. godini, Njemačka ima najlošije privredne performanse među velikim evropskim ekonomijama.
Problemi za Berlin na privrednom planu počeli su prije četiri godine, otkad Njemačka nije u stanju da se prilagodi velikim promjenama u globalnoj ekonomiji.
Njemački poslovni svijet suočava se sa eksternim šokovima i domaćim problemima, zbog čega je javna debata o popravci privredne klime postala izuzetno intenzivna.
Tročlana koaliciona vlada njemačkog kancelara, socijaldemokrate Olafa Šolca, raspala se nakon što je kancelar otpustio ministra finansija uslijed rasprava o načinima da se ekonomija revitalizuje.
Izbori, kao posljedica tog razlaza, zakazani su za 23. februar.