Nova faza napetosti na Bliskom istoku otvorena je nakon što je Iran saopštio da prekida komunikaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama i najavio zatvaranje strateški važnih pomorskih pravaca – Hormuškog moreuza i moreuza Bab el-Mandeb. Ovakav potez uslijedio je nakon američkih vazdušnih udara na iranske vojne kapacitete i nastavka izraelskih vojnih operacija u regionu, što je dodatno pojačalo strahovanja od širenja sukoba izvan postojećih ratnih zona. Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta, kroz koju prolazi značajan dio globalnog izvoza nafte i prirodnog gasa, zbog čega svaka prijetnja njegovom funkcionisanju izaziva ozbiljnu zabrinutost među vodećim svjetskim ekonomijama i bezbjednosnim strukturama.
Prema dosadašnjim informacijama objavljenim u međunarodnim medijima, američka Centralna komanda (CENTCOM) izvela je vazdušne udare na iranske radarske sisteme i komandne centre povezane sa upravljanjem bespilotnim letjelicama, navodeći kao razlog prethodno obaranje američkog drona tipa Reaper. Teheran je ove akcije ocijenio kao direktnu provokaciju i odgovor na šire regionalne pritiske kojima je izložen. Paralelno sa rastom političkih i vojnih tenzija, međunarodna tržišta reagovala su snažnim skokom cijena energenata. Cijena barela nafte ponovo je porasla i premašila granicu od 97 američkih dolara, dostigavši najviši nivo u posljednjem periodu. Analitičari upozoravaju da bi eventualna blokada pomorskih koridora kroz koje prolazi veliki dio svjetske trgovine energentima mogla izazvati dodatne poremećaje na tržištu i novi talas inflatornih pritisaka širom svijeta.
U političkom dijelu krize pažnju javnosti privukla je reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je poručio da ne vidi razlog za zabrinutost zbog novih prijetnji iz Teherana, ističući da Iran, uprkos oštroj retorici, pokazuje interes za postizanje dogovora i pregovore o primirju. Međutim, diplomatski kanali između dvije zemlje trenutno su ozbiljno narušeni, dok vojna retorika i uzajamne optužbe dodatno komplikuju mogućnost brzog smirivanja situacije. Najnovija dešavanja potvrđuju da Bliski istok ulazi u period povećane geopolitičke neizvjesnosti, čije posljedice više nijesu samo regionalnog karaktera. Od stabilnosti pomorskih ruta i energetskog tržišta do globalnih finansijskih tokova, razvoj događaja u narednim danima mogao bi imati direktan uticaj na ekonomije brojnih država, uključujući i zemlje Evrope koje su posebno osjetljive na promjene cijena energenata.
ETOportal / V.M.
