Nakon višegodišnjih političkih i društvenih polemika, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o statusu dinastije Petrović Njegoš, kojim se uređuju pitanja finansiranja Fondacije Petrović Njegoš, imovinskih prava potomaka nekadašnje crnogorske vladarske porodice i zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa povezanog sa dinastijom.
Za zakon je glasalo 40 od ukupno 45 prisutnih poslanika, dok su tri bila protiv, a dva uzdržana.
Jedna od tema koja je prethodnih sedmica izazivala najviše političkih reakcija odnosila se na formulaciju iz postojećeg zakonskog teksta koja govori o „nasilnoj aneksiji“ Crne Gore od strane Srbije 1918. godine. Iako su iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) ranije najavljivane mogućnosti izmjene ove odredbe, od toga se na kraju odustalo, pa je sporni termin ostao sastavni dio zakona.
Umjesto otvaranja istorijskih pitanja koja su izazivala podjele među političkim akterima, parlamentarna većina fokusirala se na rješavanje statusnih i imovinskih pitanja porodice princa Nikole Petrovića Njegoša, kao i na definisanje dugoročnog modela finansiranja aktivnosti Fondacije Petrović Njegoš.
Prema usvojenim rješenjima, država će obezbijediti trajno i stabilno finansiranje rada Fondacije kroz godišnje budžetske dotacije. Cilj je, kako se navodi u obrazloženju zakona, omogućavanje kontinuirane realizacije kulturnih, naučnih i humanitarnih projekata koji doprinose očuvanju istorijskog nasljeđa i afirmaciji crnogorskog identiteta.
Posebnu pažnju privukle su odredbe koje se odnose na dvorac „Kruševac“ u Podgorici. Zakonom je predviđeno da se ovaj istorijski objekat sa pripadajućim zemljištem prenese u svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš, uz istovremeno uređivanje pitanja njegove rekonstrukcije i opremanja.
U obrazloženju se navodi da je riječ o realizaciji odredbi koje nijesu u potpunosti sprovedene nakon donošenja prvobitnog zakona, te da dvorac predstavlja značajan simbol istorije dinastije i državnosti Crne Gore. Prenos vlasništva, prema ocjeni predlagača, predstavlja čin institucionalnog poštovanja prema istorijskoj ulozi porodice Petrović Njegoš i doprinos očuvanju nacionalne kulturne baštine.
Istovremeno, zakon uvodi i zaštitne mehanizme kojima se ograničava mogućnost raspolaganja dvorcem. Predviđeno je da se objekat može otuđiti isključivo u korist države Crne Gore, i to po cijeni koja je važila u trenutku sticanja svojine. Na taj način, kako se navodi, sprječava se mogućnost prodaje trećim licima i osigurava trajna zaštita objekta od posebnog kulturnog i državnog značaja.
Usvojenim izmjenama regulisan je i status institucija koje trenutno koriste prostorije dvorca „Kruševac“. One će moći da nastave sa radom do izgradnje planiranog Muzeja savremene umjetnosti, uz obavezu plaćanja zakupnine koju će određivati nadležni državni organ za kulturu.
Vlada i predlagači zakona ocjenjuju da usvojena rješenja predstavljaju balans između zaštite javnog interesa, očuvanja kulturne baštine i ispunjavanja ranije preuzetih obaveza države prema potomcima nekadašnje crnogorske dinastije. Sa druge strane, zadržavanje formulacije o „nasilnoj aneksiji“ potvrđuje da istorijska pitanja iz perioda 1918. godine i dalje ostaju jedna od najosjetljivijih tema na crnogorskoj političkoj sceni.
ETOportal / V.M.
