Sindikat kompanije Hyundai Motor u Južnoj Koreji u petak je stupio u prvi cjelodnevni štrajk za posljednjih deset godina, nakon što su pregovori o zaradama i uslovima rada zapali u ćorsokak. U obustavi rada učestvuje oko 40.000 sindikalno organizovanih radnika, dok je oko 3.000 zaposlenih protestovalo ispred sjedišta kompanije u Seulu, prenosi Rojters.
Štrajk je zaustavio proizvodne linije u fabrikama u Ulsanu, Jeonjuu i Asanu, a prema južnokorejskoj agenciji Jonhap, obuhvaćene su jutarnja i popodnevna smjena. Riječ je o prvom cjelodnevnom štrajku u Hyundaiju od 2016. godine.
Prethodne parcijalne obustave rada već su, prema podacima koje navodi Rojters, smanjile proizvodnju za više od 55.200 vozila, ukupne vrijednosti oko 2,3 biliona vona, odnosno približno 1,67 milijardi dolara.
Iako su zarade i bonusi među ključnim zahtjevima sindikata, suština sukoba je šira. Radnici traže povećanje starosne granice za odlazak u penziju, koja trenutno iznosi 60 godina, kao i veće bonuse i zaštitu zaposlenih čija bi radna mjesta mogla biti ugrožena automatizacijom i vještačkom inteligencijom.
Upravo taj zahtjev daje štrajku širi značaj. Radnici više ne pregovaraju samo o cijeni svog rada danas, već i o tome da li će taj posao postojati sjutra.
Sindikat tvrdi da fiksna zarada čini oko 54,8 odsto ukupnih primanja zaposlenih, zbog čega traži izmjene strukture zarada i veći udio bonusa. Uprava Hyundaija, sa druge strane, upozorava na posljedice koje bi dugotrajna industrijska akcija mogla imati po proizvodnju, poslovanje i kupce.
Automobilska industrija već decenijama koristi robote i automatizovane proizvodne sisteme. Nova faza donosi, međutim, mnogo širu promjenu.
Vještačka inteligencija može uticati ne samo na proizvodne linije već i na kontrolu kvaliteta, logistiku, razvoj proizvoda, planiranje i administrativne poslove. Zato pitanje automatizacije sve više postaje pitanje radnih odnosa.
Slučaj Hyundaija pokazuje kako bi mogli izgledati budući kolektivni pregovori: pored plata i radnog vremena, na stolu će biti i pitanje ko snosi trošak tehnološke transformacije.
Sukob dolazi u osjetljivom trenutku za kompaniju i cijelu automobilsku industriju. Proizvođači istovremeno ulažu ogromna sredstva u električna vozila, baterije, softver, autonomnu vožnju i vještačku inteligenciju, dok se suočavaju sa sve snažnijom konkurencijom, posebno iz Kine.
Zbog toga Hyundai mora istovremeno da kontroliše troškove, održava proizvodnju i ulaže u tehnologije koje će odrediti njegovu buduću konkurentnost.
Za sindikat je, međutim, ključno pitanje drugačije: ako nove tehnologije povećavaju produktivnost kompanije, ko će imati korist od te produktivnosti i šta će biti sa radnicima čiji poslovi postanu nepotrebni?
Štrajk u Južnoj Koreji zato nije samo spor između Hyundaija i njegovih zaposlenih. On može biti najava mnogo šireg sukoba koji će pratiti ulazak vještačke inteligencije u industriju.
U eri AI, kolektivni pregovori bi sve manje mogli počivati samo na pitanju kolika je plata, a sve više na pitanju koliko vrijedi sigurnost radnog mjesta.
Izvor: Rojters, uz podatke Jonhapa.
ETOportal
