Referendum na Islandu o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji ulazi u neizvjesnu završnicu. Prema prvim zvaničnim rezultatima, na osnovu 153.197 prebrojanih glasova, 50,1 odsto birača izjasnilo se protiv nastavka pregovora, dok je 49,9 odsto podržalo njihovo ponovno pokretanje, uz razliku od svega 435 glasova. Vlada lijevog centra premijerke Kristrún Frostadóttir ranije je planirala referendum do 2027. godine, ali je termin pomjeren zbog pogoršane međunarodne bezbjednosne situacije i američkih najava u vezi sa Grenlandom. Ipak, glavna tema kampanje ostalo je ribarstvo. Riba i proizvodi od mora čine značajan dio islandskog izvoza, zbog čega protivnici članstva strahuju da bi ulazak u EU ugrozio kontrolu zemlje nad ribolovnim područjima.
Island je već dio evropskog jedinstvenog tržišta i šengenskog prostora, dok bi punopravno članstvo značilo pristupanje carinskoj uniji i prihvatanje zajedničkih politika EU. Rejkjavik je zahtjev za članstvo podnio 2009. godine, nakon finansijske krize i sloma bankarskog sistema, dok su pregovori zamrznuti 2013. godine. Glas za nastavak pregovora ne bi automatski značio i članstvo u EU, već nastavak procesa koji bi morao biti potvrđen na novom referendumu. U raspravi je, osim ekonomskih pitanja, sve značajniji i bezbjednosni aspekt. Island je osnivač NATO-a, nema sopstvenu vojsku i oslanja se na saveznike, dok je posljednjih godina posebno zabrinut zbog ruskih pomorskih aktivnosti u sjevernom Atlantiku i razvoja situacije oko Grenlanda. Konačan rezultat referenduma mogao bi zato biti važan signal o budućem evropskom, spoljnopolitičkom i bezbjednosnom kursu zemlje.
ETOportal / V.M.
