Danas gotovo svakodnevno čujemo izraze milenijalci, Generacija Z, Generacija X ili Generacija Alpha. Koriste ih mediji, poslodavci, marketinški stručnjaci, društvene mreže, pa čak i ljudi u svakodnevnim razgovorima. Ipak, kada bi nekoga pitali da objasni gdje tačno počinje jedna, a završava druga generacija, mnogi ne bi bili sasvim sigurni.
Generacijske podjele služe da lakše opišemo ljude koji su odrastali u približno istom vremenskom periodu i bili izloženi sličnim društvenim, ekonomskim i tehnološkim promjenama. Granice nijesu potpuno precizne i mogu se razlikovati od izvora do izvora, ali određene karakteristike ipak pomažu da razumijemo ko je ko.
Baby boomeri – generacija poslije Drugog svjetskog rata
Baby boomeri uglavnom obuhvataju ljude rođene između 1946. i 1964. godine. Naziv je povezan sa velikim porastom broja rođenih nakon Drugog svjetskog rata.
To je generacija koja je djetinjstvo i mladost provela u vremenu kada televizija postaje masovni medij, ali računari, internet i mobilni telefoni još nijesu postojali u današnjem obliku. Za mnoge pripadnike ove generacije tehnologija je nešto što je došlo kasnije u životu.
Generacija X – između analognog i digitalnog svijeta
Generacija X najčešće obuhvata ljude rođene između 1965. i 1980. godine. Oni su odrastali u svijetu koji je i dalje bio pretežno analogan, ali su tokom odraslog života doživjeli ogromnu tehnološku promjenu.
To je generacija koja pamti vrijeme prije interneta, mobilnih telefona i društvenih mreža, ali je istovremeno bila dovoljno mlada da ih prihvati i koristi kada su postali dio svakodnevnog života.
Milenijalci – generacija koja je odrasla zajedno sa internetom
Milenijalci, odnosno Generacija Y, najčešće se definišu kao ljudi rođeni između 1981. i 1996. godine.
Oni predstavljaju svojevrsni most između dva svijeta. Kao djeca pamte vrijeme bez društvenih mreža i pametnih telefona, a kao tinejdžeri i mladi odrasli ljudi dočekali su internet, prve mobilne telefone, SMS poruke, forume, MSN, MySpace, Facebook i kasnije pametne telefone.
Zato je jedna od najjednostavnijih karakteristika milenijalaca činjenica da su morali da nauče digitalni svijet kako je on nastajao.
Mnogi milenijalci pamte odlazak u videoteku, muziku na kasetama i CD-ovima, prve računare, dial-up internet i vrijeme kada mobilni telefon nije bio uređaj bez kojeg se ne izlazi iz kuće.
Generacija Z – prva generacija koja je odrasla uz internet
Generacija Z uglavnom obuhvata ljude rođene od 1997. do 2012. godine.
Tu nastaje velika razlika u odnosu na milenijalce. Za veliki broj pripadnika Gen Z, internet nije tehnologija koja je naknadno stigla u njihov život. On je jednostavno bio tu.
Oni su odrasli uz YouTube, pametne telefone, društvene mreže, streaming servise i komunikaciju putem aplikacija. Umjesto da čekaju televizijsku emisiju u određeno vrijeme, navikli su da sadržaj pronađu kada žele. Umjesto klasičnog telefonskog razgovora, komunikacija se često odvija kroz poruke, fotografije, kratke video-snimke i društvene mreže.
Zbog toga se Gen Z često naziva prvom generacijom digitalnih urođenika, iako ni taj izraz ne treba shvatiti kao pravilo za svakog pojedinca.
A onda dolazi Generacija Alpha
Generacija Alpha uglavnom obuhvata djecu rođenu od početka 2010-ih pa nadalje, mada se i ovdje granice razlikuju zavisno od izvora.
Ako su milenijalci odrastali dok se internet razvijao, a Gen Z uz internet i smartphone, djeca Generacije Alpha odrastaju u svijetu u kojem su pametni uređaji, streaming, algoritmi, glasovni asistenti i vještačka inteligencija sve prisutniji.
Za njih će neke tehnologije koje su prethodnim generacijama bile potpuno nove vjerovatno biti nešto što se podrazumijeva.
Dakle, u čemu je najjednostavnija razlika?
Ako bismo sve ove generacije morali objasniti u nekoliko rečenica, mogli bismo reći ovako:
Baby boomeri su odrastali u svijetu prije digitalne revolucije.
Generacija X je odrastala u analognom svijetu, ali je dočekala njegovu digitalizaciju.
Milenijalci su odrastali dok su internet i digitalna tehnologija osvajali svakodnevni život.
Generacija Z odrastala je uz internet, smartphone i društvene mreže kao nešto potpuno normalno.
Generacija Alpha odrasta u svijetu u kojem digitalna tehnologija i vještačka inteligencija postaju sastavni dio gotovo svega.
Naravno, nijedna generacija nije homogena. Neće svaki milenijalac koristiti Facebook, niti će svaki pripadnik Gen Z provoditi sate na TikToku. Generacijske oznake više govore o vremenu u kojem je neko odrastao nego o njegovom karakteru, vrijednostima ili ponašanju.
Zato kada sljedeći put čujemo da su „milenijalci ovakvi“ ili da „Gen Z ne razumije ovo“, dobro je imati na umu da iza tih oznaka stoje milioni potpuno različitih ljudi.
Ali jedno jeste zanimljivo: milenijalci su generacija koja je gledala kako digitalni svijet nastaje, dok je Generacija Z rođena u svijetu koji je već bio digitalan. Upravo ta razlika možda najbolje objašnjava zašto se danas toliko govori o njima.
ETOportal/Nataša Goleš
