Crna Gora ima jedan kapital koji se često zanemaruje – novac svojih građana.
U bankama se nalazi gotovo šest milijardi eura depozita. Od toga se na stanovništvo odnosi oko 2,4 milijarde eura. Istovremeno, više od četiri petine ukupnih depozita čine sredstva po viđenju.
Drugim riječima, veliki dio novca postoji, ali uglavnom miruje.
Pitanje zato nije samo koliko građani Crne Gore štede, već kako dio te štednje pretvoriti u kapital koji će pokretati domaću privredu.
Naravno, niko ne treba građanima da govori da novac iz banke prebace u rizične investicije. Štednja je sigurnost i mnogim porodicama predstavlja najvažniju finansijsku rezervu.
Ali između novca koji stoji na računu i rizičnog ulaganja postoji čitav prostor koji je u Crnoj Gori još nedovoljno razvijen.
To mogu biti investicioni fondovi, domaće obveznice, kvalitetni projekti privrede, dugoročni fondovi, ulaganja u infrastrukturu ili drugi regulisani finansijski instrumenti.
Problem je što građanin često nema dovoljno informacija, mogućnosti ni povjerenja da napravi taj korak.
A bez povjerenja nema ni investicione kulture.
Crna Gora zato mora da razvija tržište kapitala i da građanima ponudi jednostavnije i transparentnije načine da, ukoliko žele, dio svoje štednje usmjere u investicije.
Važno je i da taj novac ne završi samo u nekretninama.
Ako bi se dio domaće štednje usmjerio prema proizvodnji, turizmu sa većom dodatom vrijednošću, energetici, poljoprivredi, tehnologiji i malim i srednjim preduzećima, novac građana mogao bi da postane kapital za razvoj domaće ekonomije.
To bi značilo da štednja ne služi samo pojedincu, već počinje da proizvodi novu vrijednost za cijelo društvo.
Crna Gora već pravi korake u razvoju tržišta kapitala i regulatornog okvira za investicione fondove. Komisija za tržište kapitala tokom 2026. godine donijela je i nova pravila iz oblasti alternativnih investicionih fondova i dugoročnih ulaganja.
Ali zakon i institucije nijesu dovoljni.
Potrebno je da građanin zna gdje ulaže, koliko može da zaradi, koliko može da izgubi i ko kontroliše njegov novac.
Ako uspijemo da izgradimo takvo povjerenje, milijarde eura koje danas stoje u bankama mogu postati jedan od najvažnijih izvora razvoja Crne Gore.
Ne treba nam da građani prestanu da štede.
Treba nam da dio štednje, kada za to postoje sigurni i transparentni uslovi, počne da radi.
Jer mala zemlja sa malo stanovnika ne može beskonačno zavisiti samo od stranog kapitala.
Možda se dio novca za naš sljedeći razvojni ciklus već nalazi ovdje – na računima građana Crne Gore.
ETOportal
