Crna Gora prema podacima IARC-a ima najvišu stopu smrtnosti od raka dojke u Evropi – 21,8 na 100.000 žena. Procjenjuje se 166 umrlih i 493 nova slučaja
Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine registrovano procijenjenih 493 nova slučaja raka dojke, dok je od ove bolesti preminulo 166 žena. Standardizovana stopa smrtnosti od 21,8 na 100.000 žena najviša je među evropskim državama obuhvaćenim podacima GLOBOCAN 2024.
Rak dojke ostaje jedno od najvećih javnozdravstvenih opterećenja za žene širom svijeta, a podaci za Crnu Goru ukazuju na posebno ozbiljnu situaciju kada je riječ o smrtnosti od ove bolesti.
Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), odnosno baze GLOBOCAN 2024, u Crnoj Gori je tokom 2024. godine procijenjeno 493 nova slučaja raka dojke. To predstavlja oko 28 odsto svih novih malignih bolesti kod žena u zemlji.
Istovremeno, procjenjuje se da su od raka dojke tokom iste godine preminule 166 žene. Standardizovana stopa smrtnosti iznosila je 21,8 na 100.000 žena, čime se Crna Gora, prema ovim podacima, nalazi na prvom mjestu u Evropi po stopi smrtnosti od raka dojke.
Podaci GLOBOCAN-a pokazuju da Crna Gora ima veoma visoku stopu smrtnosti u poređenju sa većinom evropskih država. U istom skupu podataka, standardizovana stopa smrtnosti za Srbiju iznosi 19,2, za Sjevernu Makedoniju 20,9, dok su stope u Hrvatskoj 11,0, Sloveniji 15,4 i Njemačkoj 15,8 na 100.000 žena.
Važno je, međutim, naglasiti da standardizovana stopa nije isto što i apsolutni broj umrlih. Ona omogućava poređenje zemalja tako što uzima u obzir razlike u starosnoj strukturi stanovništva. Zbog toga je upravo ovaj pokazatelj relevantan kada se govori o poziciji Crne Gore u evropskom poređenju.
Iako se rak dojke češće javlja kod žena starije životne dobi, bolest se može razviti i kod mlađih žena, kao i kod muškaraca, upozoravaju zdravstvene institucije. Na rizik utiču brojni faktori, među kojima su životna dob, porodična i lična istorija bolesti, određene genetske i hormonske karakteristike, ali i pojedine životne navike.
Među faktorima koji mogu povećati rizik navode se prekomjerna tjelesna masa, naročito nakon menopauze, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje i konzumiranje alkohola. Prisustvo faktora rizika, međutim, ne znači da će osoba sigurno oboljeti, kao što ni njihovo odsustvo ne znači da je rizik potpuno isključen.
Jedna od ključnih poruka zdravstvenih stručnjaka jeste da se rak dojke otkrije što ranije.
Promjene na dojci, poput nove kvržice ili zadebljanja, promjene oblika dojke, uvlačenja kože ili bradavice, kao i neuobičajenog iscjetka, ne treba ignorisati. Takve promjene ne znače nužno da je riječ o raku, ali predstavljaju razlog za ljekarski pregled.
Posebno mjesto ima organizovano rano otkrivanje bolesti, odnosno skrining, koji omogućava da se određene promjene otkriju prije nego što izazovu simptome.
Rano otkrivanje ne garantuje izlječenje, ali može omogućiti da se bolest dijagnostikuje u fazi kada su mogućnosti liječenja veće i kada se može postići bolji ishod.
Oktobar se širom svijeta obilježava kao mjesec podizanja svijesti o raku dojke. Cilj nije samo podsjetiti žene na preglede, već ukazati i na značaj dostupne dijagnostike, kvalitetnog liječenja, kontinuirane zdravstvene zaštite i podrške ženama koje žive sa ovom dijagnozom.
Brojke IARC-a nijesu samo statistika. Iza svakog novog slučaja i svakog smrtnog ishoda nalazi se konkretna osoba, porodica i životna priča. Upravo zato podaci o visokoj smrtnosti treba da budu podsticaj za snažniji odgovor zdravstvenog sistema i veću svijest građana o značaju ranog otkrivanja.
Izvor : IARC / GLOBOCAN 2024 / Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG)
ETOportal
