Đumbir, limun i med mogu biti dio zdrave ishrane tokom sezone prehlada. Saznajte šta nauka kaže o njihovim koristima i mogućim ograničenjima.
Tokom hladnijih mjeseci, kada su respiratorne infekcije učestalije, mnogi posežu za toplim napicima, medom, limunom i začinima koji mogu doprinijeti osjećaju topline i olakšati pojedine tegobe. Među namirnicama koje se tradicionalno koriste u tom periodu posebno mjesto zauzima đumbir.
Đumbir (Zingiber officinale) sadrži bioaktivna jedinjenja, među kojima su najpoznatiji gingeroli i šogaoli. Zbog svojih antioksidativnih i protivupalnih svojstava, đumbir se već vijekovima koristi u tradicionalnoj medicini, dok savremena istraživanja ispituju njegove potencijalne koristi za probavu, mučninu i pojedine upalne procese.
Ipak, važno je naglasiti, đumbir nije lijek za prehladu, grip ili druge virusne infekcije i ne može zamijeniti terapiju koju propiše ljekar. Njegova uloga prije svega može biti pomoćna, u okviru uravnotežene ishrane.
Čaj od đumbira, limuna i meda može biti prijatan izbor
Jedan od najjednostavnijih načina za korišćenje svježeg đumbira jeste priprema čaja. Nekoliko tankih kriški ili malo narendanog korijena može se preliti toplom vodom, a napitku se, nakon što se malo ohladi, mogu dodati limun i med.
Topao napitak može prijati kod nadraženog grla, dok med može pomoći u ublažavanju kašlja, posebno kod odraslih i djece starije od godinu dana. Limun, s druge strane, predstavlja izvor vitamina C, mada nije dokazano da njegovo uzimanje može spriječiti prehladu kod većine ljudi.
Zato ovaj napitak treba posmatrati kao dodatak njezi i hidrataciji, a ne kao „prirodni lijek“ koji zaustavlja infekciju.
Šta đumbiru daje karakterističan ukus?
Karakteristična ljutina i aroma đumbira potiču prvenstveno od njegovih bioaktivnih jedinjenja, među kojima su gingeroli, šogaoli i zingeroni.
Ove supstance predmet su brojnih naučnih istraživanja zbog potencijalnog antioksidativnog i protivupalnog djelovanja. Ipak, rezultati laboratorijskih i eksperimentalnih istraživanja ne znače automatski da će ista količina đumbira koju pojedemo imati snažan terapijski efekat kod čovjeka.
Zbog toga je važno praviti razliku između potencijalnih bioloških efekata đumbira i dokazanog liječenja bolesti.
Može li đumbir pomoći kod prehlade?
Đumbir može biti dio ishrane tokom prehlade, ali tvrdnju da „liječi virozu“ treba izbjegavati.
Prehladu najčešće izazivaju različiti virusi, a organizam se u najvećem broju slučajeva sam izbori sa infekcijom. Odmor, dovoljan unos tečnosti i simptomatske mjere najčešće predstavljaju osnovu oporavka.
Topao čaj od đumbira može biti prijatan i pomoći da unosimo dovoljno tečnosti. Njegova aroma i toplota mogu subjektivno prijati kod osjećaja zapušenosti i iritacije grla, ali nema dovoljno dokaza da đumbir može eliminisati virus koji izaziva respiratornu infekciju.
A šta je sa „zaštitom jetre“?
Često se na internetu mogu pronaći tvrdnje da je đumbir potpuno bezbjedan za jetru ili da je „štiti od toksina“. Takve tvrdnje su previše pojednostavljene.
Uobičajene količine đumbira koje se koriste kao začin ili u hrani uglavnom se smatraju bezbjednim za većinu zdravih ljudi. Međutim, to ne znači da su koncentrisani ekstrakti i suplementi potpuno bez rizika, niti da mogu neutralisati štetno djelovanje drugih supstanci.
Kod osoba koje imaju bolesti jetre, uzimaju više lijekova ili koriste visoke doze suplemenata, preporučljivo je prethodno razgovarati sa ljekarom ili farmaceutom.
Đumbir i zdravlje srca i metabolizam
Pojedina istraživanja ukazuju na mogućnost da đumbir ima povoljan uticaj na određene metaboličke parametre, uključujući nivo šećera u krvi i pojedine pokazatelje masnoća u krvi. Međutim, dokazi nijesu dovoljni da bi se đumbir preporučio kao zamjena za standardno liječenje dijabetesa, povišenog holesterola ili drugih hroničnih bolesti.
Zdravlje srca i krvnih sudova prvenstveno zavisi od cjelokupnog načina života – pravilne ishrane, fizičke aktivnosti, kontrole krvnog pritiska, nepušenja i odgovarajućeg liječenja kada je ono potrebno.
Ko treba da bude oprezan?
Iako je đumbir u količinama koje se koriste u ishrani uglavnom dobro podnošljiv, kod nekih osoba može izazvati gorušicu, nelagodu u stomaku ili dijareju.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste lijekove koji utiču na zgrušavanje krvi, kao i kod onih koji imaju određena hronična oboljenja ili planiraju korišćenje većih doza đumbira u obliku suplemenata.
Trudnice takođe treba da se posavjetuju sa ljekarom prije uzimanja većih količina ili koncentrisanih preparata.
Đumbir svakako može biti vrijedan dio raznovrsne i uravnotežene ishrane. Ipak, nema potrebe predstavljati ga kao „čudesni koktel“ koji podiže imunitet ili liječi prehladu i grip. Imunološki sistem ne jača jedna namirnica, već kombinacija zdravih životnih navika, kvalitetne ishrane, sna, fizičke aktivnosti i odgovarajuće zdravstvene zaštite.
Upravo je to najvažnija poruka kada govorimo o đumbiru jer može biti koristan saveznik u zdravoj ishrani, ali nije zamjena za medicinski dokazanu prevenciju ili liječenje bolesti.
ETOportal
