Preduzeća u Crnoj Gori ostvarila su 13,94 milijarde eura prometa u 2025, uz rast od 9,6 odsto. Trgovina prednjači, a mala preduzeća stvaraju najveću dodatu vrijednost.
Preduzeća u Crnoj Gori ostvarila su tokom 2025. godine promet od 13,94 milijarde eura, što je 9,6 odsto više nego godinu ranije. Gotovo 46,4 odsto ukupnog prometa ostvareno je u trgovini na veliko i malo, dok su mala preduzeća imala najveći udio u ukupnom prometu i bruto dodatoj vrijednosti.
Pokazuju to podaci Uprave za statistiku – MONSTAT, objavljeni u okviru Strukturnog istraživanja o poslovanju preduzeća za 2025. godinu.
Prema istom istraživanju, bruto vrijednost proizvodnje iznosila je 9,36 milijardi eura, međufazna potrošnja 5,43 milijarde, a bruto dodata vrijednost 3,93 milijarde eura.
Trgovina ostvarila 6,46 milijardi eura
Trgovina na veliko i malo, uključujući popravku motornih vozila i motocikala, bila je vodeća djelatnost prema ostvarenom prometu. Preduzeća iz ovog sektora ostvarila su 6,46 milijardi eura, u poređenju sa 5,65 milijardi u 2024. godini, što predstavlja rast od 14,3 odsto.
Drugo mjesto zauzelo je građevinarstvo, sa 1,44 milijarde eura prometa i godišnjim rastom od 13,1 odsto. Prerađivačka industrija ostvarila je 1,25 milijardi eura, odnosno 4,4 odsto više nego godinu ranije.
Usluge smještaja i ishrane zabilježile su promet od 953,8 miliona eura, uz rast od 4,7 odsto. Saobraćaj i skladištenje ostvarili su 719,4 miliona eura, dok su stručne, naučne i tehničke djelatnosti dostigle 702,4 miliona eura, što je 11,7 odsto više nego u 2024. godini.
Rast je zabilježen i u sektoru informisanja i komunikacija, gdje je promet iznosio 474,6 miliona eura, kao i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, sa 335,3 miliona eura.
Nasuprot tome, promet u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije smanjen je sa 786,7 miliona eura u 2024. na 712,9 miliona u 2025. godini, odnosno za 9,4 odsto.
Bruto dodata vrijednost dostigla 3,93 milijarde eura
Bruto dodata vrijednost, koja predstavlja razliku između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje, iznosila je 3,93 milijarde eura.
I prema ovom pokazatelju trgovina je bila na prvom mjestu, sa približno 1,10 milijardi eura, odnosno oko 28,1 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti.
Slijedile su usluge smještaja i ishrane, sa 475,6 miliona eura, te saobraćaj i skladištenje, sa 340,6 miliona eura. Sektor informisanja i komunikacija ostvario je 329,4 miliona eura, prerađivačka industrija 310,1 milion, a stručne, naučne i tehničke djelatnosti 281,1 milion eura.
Građevinarstvo je, uprkos prometu od 1,44 milijarde eura, ostvarilo bruto dodatu vrijednost od 267,1 milion eura.
Ovi podaci ukazuju na razliku između prometa i vrijednosti koja se stvara u poslovanju. Visok promet ne znači nužno i jednako visok doprinos bruto dodatoj vrijednosti, jer pojedine djelatnosti imaju znatno veće troškove dobara i usluga koje koriste u poslovnom procesu.
Mala preduzeća ostvarila gotovo sedam milijardi eura prometa
Prema veličini preduzeća, mala preduzeća ostvarila su 6,96 milijardi eura prometa, srednja 3,60 milijardi, a velika 3,38 milijardi eura.
Mala preduzeća, prema metodologiji MONSTAT-a, obuhvataju privredne subjekte sa nula do 49 zaposlenih. Srednja imaju od 50 do 249 zaposlenih, dok velika zapošljavaju 250 i više radnika.
Mala preduzeća imala su vodeću poziciju i prema bruto dodatoj vrijednosti. Od ukupno 3,93 milijarde eura, na njih se odnosilo 2,19 milijardi, odnosno približno 55,7 odsto. Srednja preduzeća ostvarila su 947,9 miliona, a velika 792,1 milion eura.
Njihov udio, međutim, razlikovao se po djelatnostima.
U građevinarstvu su mala preduzeća ostvarila 758,9 miliona eura prometa, odnosno 52,8 odsto ukupnog prometa tog sektora. U uslužnim djelatnostima njihov udio iznosio je 69,9 odsto, uz promet od 2,63 milijarde eura.
U trgovini su mala preduzeća ostvarila 2,80 milijardi eura, što predstavlja 43,4 odsto ukupnog prometa te djelatnosti.
Industrija je imala drugačiju strukturu. Velika preduzeća ostvarila su 910,4 miliona eura prometa, odnosno 40 odsto ukupnog iznosa u tom sektoru. Mala preduzeća zabilježila su 766,7 miliona, a srednja 598,3 miliona eura.
Investicije premašile 645 miliona eura
Preduzeća obuhvaćena istraživanjem investirala su tokom 2025. godine ukupno približno 645,2 miliona eura u zgrade i druge građevine, mašine, opremu, tehnička sredstva i ostale kategorije ulaganja.
Za zgrade i druge građevine izdvojeno je 247,4 miliona eura, dok su investicije u mašine, opremu i druga tehnička sredstva iznosile 315 miliona eura. Ostale investicije dostigle su 82,7 miliona eura.
Najveća ulaganja u zgrade i druge građevine evidentirana su u trgovini, sa 73,5 miliona eura. Slijedile su usluge smještaja i ishrane, sa 50 miliona, i građevinarstvo, sa 43,7 miliona eura.
Kada je riječ o mašinama, opremi i drugim tehničkim sredstvima, najveća ulaganja zabilježena su u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije, sa 130,1 milion eura. U sektoru informisanja i komunikacija uloženo je 42,3 miliona, a u vađenje rude i kamena 28 miliona eura.
Šta obuhvataju podaci MONSTAT-a
Strukturno istraživanje o poslovanju preduzeća obuhvata privredne subjekte iz sektora B do S prema Klasifikaciji djelatnosti 2010, uz izuzetak finansijskih djelatnosti i osiguranja, kao i državne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja.
MONSTAT navodi da promet obuhvata obračunate prihode od prodaje roba i usluga bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Bruto dodata vrijednost predstavlja razliku između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje, odnosno vrijednost koja ostaje kada se od vrijednosti proizvodnje oduzmu dobra i usluge utrošeni u proizvodnom procesu.
Podaci za 2025. godinu pokazuju da je trgovina i dalje vodeća djelatnost prema prometu, dok mala preduzeća imaju najveći udio u ukupnom prometu i bruto dodatoj vrijednosti. Istovremeno, struktura poslovanja razlikuje se među sektorima, što potvrđuje značaj posmatranja više pokazatelja prilikom procjene privredne aktivnosti.
Izvor: Uprava za statistiku – MONSTAT, Strukturno istraživanje o poslovanju preduzeća za 2025. godinu.
ETOportal
