Moskve i odbacio mogućnost raspoređivanja stranih vojnih snaga u Ukrajini. Pregovori o okončanju rata ostaju opterećeni suštinskim neslaganjima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u Kremlju sa specijalnim izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini i budućim bezbjednosnim odnosima u Evropi. Putin je poručio da Moskva teritorijalno pitanje smatra ključnim za postizanje trajnog mira. „Za Rusiju postoji samo jedna linija razgraničenja sa Ukrajinom, a to je državna granica“, rekao je ruski predsjednik, ponavljajući stav da rješenje mora uzeti u obzir ruske zahtjeve prema četiri ukrajinske oblasti koje Moskva smatra anektiranim. Istovremeno je odbacio mogućnost raspoređivanja stranih vojnih snaga u Ukrajini, upozorivši da bi one postale „legitimna meta“ ruske vojske. Prijetnja se odnosi na eventualno prisustvo stranih vojnih kontingenata na ukrajinskoj teritoriji, a ne na američke izaslanike sa kojima je razgovarao. Putin je ocijenio da su evropske zemlje same prekinule politički dijalog sa Moskvom i poručio da bi trebalo da odluče da li žele mir ili nastavak sukoba.
Vitkof je nakon razgovora izjavio da evropski predstavnici nijesu učestvovali za pregovaračkim stolom, ali da su bili upoznati sa rezultatima kontakata. Najavio je da će informacije prenijeti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Kušner je, prema navodima iz razgovora, ukazao na interesovanje evropskih zemalja za učešće u pregovorima i razgovore Vašingtona sa evropskim partnerima o budućoj bezbjednosnoj arhitekturi kontinenta. Istovremeno, prema izvorima RBC-Ukraine, ruska delegacija je tokom drugog dana pregovora u Abu Dabiju odbila da sa ukrajinskom stranom otvori pitanja teritorija, prekida vatre, energetike i bezbjednosti Crnog mora. Umjesto toga, insistirala je na razgovorima o širim bezbjednosnim odnosima i prijedlozima koje je Moskva iznijela u decembru 2021. godine, uključujući ograničavanje širenja NATO-a i vojnog prisustva Alijanse u istočnoj Evropi. Ti zahtjevi nijesu prihvaćeni u tadašnjim razgovorima sa zapadnim državama, a njihovo ponovno otvaranje pokazuje da pregovarački proces, osim pitanja ukrajinske teritorije, obuhvata i dugoročni odnos Rusije sa SAD i evropskim saveznicima.
Izvor : Reuters / Institute for the Study of War (ISW) – 12. novembar 2026.
ETOportal / V.M.
