Za mnoge je petak 13. sasvim običan dan, ali ima i onih koji na ovaj datum izbjegavaju putovanja, važne odluke, sklapanje poslova, pa čak i izlazak iz kuće. Strah od petka 13. duboko je ukorijenjen u popularnoj kulturi, ali njegovo porijeklo nije sasvim razjašnjeno. Zašto su baš ovaj dan i broj 13 dobili tako lošu reputaciju i postoji li zaista razlog za strah?
Zašto se broj 13 smatra nesrećnim?
Jedno od najpoznatijih objašnjenja povezuje se sa hrišćanskom tradicijom i Tajnom večerom, na kojoj je, prema biblijskom predanju, bilo 13 učesnika. Među njima je bio i Juda, apostol koji je izdao Isusa Hrista.
Broj 12 u mnogim kulturama simbolizuje potpunost i sklad – 12 mjeseci u godini, 12 znakova Zodijaka i 12 apostola. Broj 13 dolazi odmah nakon tog simboličnog reda, pa je vremenom počeo da se povezuje sa narušavanjem ravnoteže i nesrećom.
Postoje i druga tumačenja koja porijeklo straha povezuju sa nordijskom mitologijom i pričama o nesrećama koje su uslijedile nakon dolaska nepozvanog trinaestog gosta na gozbu bogova.
Ipak, istoričari upozoravaju da ne postoji jedan pouzdano utvrđen događaj iz kojeg je nastalo ovo vjerovanje.
Zašto je i petak dobio lošu reputaciju?
U pojedinim hrišćanskim tradicijama petak se smatrao danom nesreće jer se vjeruje da je Isus Hrist razapet upravo tog dana. Tokom istorije, petak se u nekim evropskim sredinama povezivao i sa pogubljenjima, pa je dobio dodatnu simboliku nesreće.
Kada su se negativna vjerovanja o petku spojila sa strahom od broja 13, nastala je kombinacija koja je vremenom postala jedan od najpoznatijih simbola baksuzluka.
Zanimljivo je da se vjerovanje u nesrećni petak 13. nije razvilo odjednom. Istoričari američke Kongresne biblioteke navode da se zapisi o ovom vjerovanju mogu pronaći još u francuskim tekstovima iz 1834. godine, dok je tokom 19. i početkom 20. vijeka postajalo sve rasprostranjenije.
Strah ima i svoje ime
Strah od petka 13. poznat je kao paraskevidekatriafobija, dok se strah od samog broja 13 naziva triskaidekafobija.
Kod nekih ljudi riječ je samo o nelagodnosti ili sujeverju, dok kod drugih ovaj datum može izazvati ozbiljnu uznemirenost. Pojedinci odlažu putovanja, izbjegavaju važne poslovne odluke ili mijenjaju svakodnevne planove samo zato što se datum 13. poklopio sa petkom.
Takvo ponašanje može biti povezano sa načinom na koji ljudski mozak obrađuje informacije i pokušava da pronađe obrasce čak i tamo gdje ne postoji stvarna veza između događaja.
Psihologija objašnjava zašto vjerujemo u baksuzluk
Jedan od razloga zbog kojih sujeverje opstaje jeste takozvana pristrasnost potvrđivanja. Kada neko vjeruje da je petak 13. nesrećan, mnogo lakše će zapamtiti neprijatan događaj koji mu se desio baš tog dana.
Ako izgubi novac, zakasni na posao ili doživi neku neprijatnost, datum će mu ostati u sjećanju kao potvrda ranijeg uvjerenja. S druge strane, ako se ništa loše ne dogodi, vjerovatno neće tome pridavati poseban značaj.
Psiholozi objašnjavaju da sujeverje ljudima ponekad pruža osjećaj kontrole u situacijama koje su neizvjesne. Kada se čini da postoji pravilo koje može spriječiti nesreću, makar ono bilo zasnovano na vjerovanju, ljudi se mogu osjećati sigurnije.
Da li je petak 13. zaista opasniji od drugih dana?
Naučna istraživanja nijesu potvrdila da ovaj datum donosi više nesreća ili da je objektivno opasniji od bilo kog drugog dana u kalendaru.
Istraživanje objavljeno 2026. godine, koje su sproveli statističar Džefri Rozental sa Univerziteta u Torontu i forenzička patološkinja Dženifer Dmetrčuk, analiziralo je više od 250.000 neočekivanih smrti u kanadskoj provinciji Ontario tokom perioda od 2009. do 2023. godine.
Rezultati nijesu pokazali povećanje broja neočekivanih smrti na petak 13. u odnosu na druge dane. Stopa je čak bila neznatno niža od prosjeka.
Drugim riječima, statistika ne potvrđuje da je petak 13. dan kada se češće događaju nesreće.
Nije svuda petak 13. nesrećan
Zanimljivo je da se strah od ovog datuma ne dijeli jednako širom svijeta.
U Španiji i Grčkoj mnogo više nelagodnosti izaziva utorak 13, dok se u Italiji nesrećnim smatra petak 17. Različite kulture, dakle, imaju različite brojeve i dane koje povezuju sa lošom srećom.
To pokazuje da strah od određenog datuma nije univerzalno pravilo, već dio kulturnih i istorijskih vjerovanja koja se prenose generacijama.
Možda je najvažnije ono što sami očekujemo
Petak 13. vjerovatno će još dugo ostati dan koji izaziva znatiželju, nelagodnost i brojne šale. Njegova reputacija održava se kroz porodična vjerovanja, popularnu kulturu, horor filmove i priče koje se prenose generacijama.
Ipak, za razliku od sujeverja, naučni podaci ne ukazuju na to da kalendarski datum može predvidjeti nečiju sreću ili nesreću.
Možda je zato najbolji način da se dočeka petak 13. sasvim jednostavan – kao i svaki drugi dan, bez nepotrebnog straha i sa malo više smisla za humor.
„A ako već vjerujete da petak 13. donosi nesreću, možda je najbolje da tog dana ne rizikujete previše – osim ako naiđete na dobra sniženja. Tu se, ipak, ne treba predavati sujeverju!“
ETOportal/Nataša Goleš
