Milatović o platama sudija i tužilaca: Nije sporno da budu adekvatno plaćeni, već po kojim kriterijumima država određuje prioritete
Povećanje zarada sudija i tužilaca u Crnoj Gori nije samo pitanje materijalnog položaja pravosuđa. Ono otvara širu dilemu: po kojim kriterijumima država vrednuje rad, odgovornost i životni standard zaposlenih u javnom sektoru?
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorio je upravo to pitanje nakon što mu je Skupština dostavila na odlučivanje Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.
Milatović smatra da sudije i tužioci moraju biti adekvatno plaćeni, imajući u vidu odgovornost i značaj njihovih funkcija. Međutim, spornim smatra to što zakon uvodi poseban model obračuna zarada za nosioce pravosudnih funkcija.
Prema njegovim navodima, koeficijenti se povećavaju za 30 odsto, dok se obračunska vrijednost više ne vezuje za iznos koji važi za ostale zaposlene u javnom sektoru, već za prosječnu neto zaradu u Crnoj Gori. Predviđena su i dodatna uvećanja, koja u pojedinim slučajevima mogu biti veoma visoka.
Milatović upozorava da bi takav model mogao omogućiti zarade najviših pravosudnih funkcionera višestruko veće od prosječne zarade u Crnoj Gori.
Istovremeno, za ostale zaposlene u javnom sektoru obračunska vrijednost koeficijenta ostaje 90 eura, dok sindikati traže njeno povećanje. Medicinske sestre, učiteljice, policajci i brojni drugi zaposleni, čiji je rad od neposrednog značaja za funkcionisanje države, često imaju zarade na nivou prosjeka ili ispod njega.
Zato predsjednik ne dovodi u pitanje pravo pravosuđa na bolje zarade, već traži odgovor na pitanje po kojim kriterijumima država odlučuje ko će biti bolje plaćen.
Posebno pitanje odnosi se na raspodjelu povećanja unutar pravosuđa. Ako je cilj poboljšanje položaja najopterećenijih i najslabije plaćenih sudija i tužilaca, Milatović smatra legitimnim pitanje zašto se veći dio povećanja ne usmjeri upravo prema tim kategorijama.
Ostaje i pitanje šta građani dobijaju zauzvrat.
Veće plate mogu biti opravdane većom odgovornošću, složenošću posla i potrebom da se obezbijedi nezavisno pravosuđe. Ali građani istovremeno imaju pravo da očekuju efikasnije, brže i odgovornije sudstvo i tužilaštvo.
Crnoj Gori je zato potreban sistem zarada zasnovan na jasnim i unaprijed poznatim kriterijumima, odgovornosti, složenosti posla, opterećenju i rezultatima rada.
Pravičnost ne znači da svi moraju imati iste zarade. Znači da država mora imati iste kriterijume kada objašnjava zašto nekome daje više.
Upravo je to pitanje koje Milatović sada stavlja pred institucije i javnost, ne da li pravosuđe treba da bude dobro plaćeno, već da li isti princip pravičnosti važi za sve koji svojim radom nose teret funkcionisanja države.
ETOportal / V.M.
